Može li Sunce koristiti našem srcu?
-
0:00 - 0:03Prije no što sam postao dermatolog,
-
0:03 - 0:05započeo sam se baviti općom medicinom,
-
0:05 - 0:08poput većine dermatologa u Britaniji.
-
0:08 - 0:10Na kraju tog razdoblja,
otišao sam u Australiju. -
0:10 - 0:11Prije 20-ak godina.
-
0:11 - 0:14U Australiji naučite
-
0:14 - 0:16da su Australci vrlo kompetitivni.
-
0:16 - 0:18I nisu velikodušni u pobjedi.
-
0:18 - 0:20Puno se puta to događalo...
-
0:20 - 0:23"Vi, dotepenci britanski,
ne znate igrati kriket, ragbi..." -
0:23 - 0:25To sam mogao prihvatiti.
-
0:25 - 0:27Ali... prijeđimo na posao...
-
0:27 - 0:30Svakog tjedna okupljamo se
u tzv. znanstvenom klubu, -
0:30 - 0:32gdje mi, liječnici,
međusobno razgovaramo -
0:32 - 0:34i proučavamo znanstvene radove
-
0:34 - 0:36iz medicinskog područja.
-
0:36 - 0:39Drugog tjedna... Tema je bila
smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. -
0:39 - 0:43Suhoparno područje!
Koliko ljudi umire od srčanih bolesti, -
0:43 - 0:44kolike su stope smrtnosti...?
-
0:44 - 0:46I u tome su bili
natjecateljski raspoloženi... -
0:46 - 0:49"Vi, dotepenci britanski,
vaše stope srčanih bolesti su šokantne! -
0:49 - 0:51I, naravno, bili su u pravu.
-
0:51 - 0:55Australci imaju oko trećinu manje
srčanih bolesti od nas. -
0:55 - 0:59Manje smrtnih slučajeva od srčanog udara,
zatajenja srca, manje moždanih udara... -
0:59 - 1:01Općenito su zdravija družina.
-
1:01 - 1:03I, naravno, rekli su da je to zbog
-
1:03 - 1:05njihovih visokih moralnih gledišta,
njihovog vježbanja, -
1:05 - 1:09jer oni su Australci,
a mi smo pripiti britanski dotepenci,... -
1:09 - 1:14Ali, nije Australija jedina zemlja
u kojoj su ljudi boljeg zdravlja od Britanaca. -
1:14 - 1:17U Velikoj Britaniji,
koristimo se tzv. gradijentom zdravlja - -
1:17 - 1:19to je ono što se naziva
standardiziranom stopom smrtnosti - -
1:19 - 1:21u osnovi, vjerojatnost da ćete umrijeti.
-
1:21 - 1:25Ovo su podaci iz istraživanja
od prije 20-ak godina, -
1:25 - 1:26ali vrijede i danas.
-
1:26 - 1:29Uspoređujući stope umiranja na
50 stupnjeva sjeverne zemljopisne širine - -
1:29 - 1:31to je jug... London, i obližnja mjesta -
-
1:31 - 1:35s onima na 55 stupnjeva...
-
1:35 - 1:37Loša vijest je da je to ovdje - Glasgow.
-
1:37 - 1:40Ja sam iz Edinburgha.
Još gora vijest - to je čak i Edinburgh. -
1:40 - 1:44(Smijeh)
-
1:44 - 1:48Kako objasniti ovu strašnu razliku
-
1:48 - 1:50između nas ovdje gore, na jugu Škotske,
-
1:50 - 1:51i ljudi na jugu Engleske?
-
1:51 - 1:52O pušenju sve znamo,
-
1:52 - 1:55o prženim čokoladicama,
čipsu, prehrani u Glasgowu.... -
1:55 - 1:56O svim tim stvarima.
-
1:56 - 1:59Ali, ovaj prikaz uzima u obzir
-
1:59 - 2:01sve te poznate rizične čimbenike:
-
2:01 - 2:05i pušenje, i društvenu klasu, prehranu,
-
2:05 - 2:07i sve ostale poznate rizične čimbenike.
-
2:07 - 2:09No, nedostaje nam i dalje razlog
-
2:09 - 2:13povećane smrtnosti
što dalje idemo prema sjeveru. -
2:13 - 2:15Naravno, ne zaboravimo na
Sunčevu svjetlost... -
2:15 - 2:18O vitaminu D je u tisku bilo puno govora,
-
2:18 - 2:20i zainteresirano je mnogo ljudi.
-
2:20 - 2:24Nama je vitamin D potreban! Danas ga
djeca moraju imati u određenoj količini. -
2:24 - 2:26Moja je baka odrasla u Glasgowu,
-
2:26 - 2:291920-ih i 30-ih kada je
rahitis bio istinski problem, -
2:29 - 2:32i kad je u liječenje uvedeno
bakalarevo jetreno ulje. -
2:32 - 2:36To je doista zaustavilo rahitis,
dotad uobičajen u ovom gradu. -
2:36 - 2:39I mene je moja baka u djetinjstvu
hranila bakalarevim jetrenim uljem. -
2:39 - 2:42Jako se dobro sjećam... nitko
ne zaboravlja bakalarevo jetreno ulje! -
2:42 - 2:47Jedna asocijacija:
što je viša razina vitamina D u krvi, -
2:47 - 2:51rjeđe su srčane bolesti,
rjeđi je rak. -
2:51 - 2:54Čini se da dosta podataka ukazuje
da je vitamin D vrlo dobar za sve nas. -
2:54 - 2:57I jest, za sprečavanje
rahitisa i sličnih bolesti... -
2:57 - 2:59No, prepisujete li ljudima
dodatke vitaminu D, -
2:59 - 3:03ne smanjujete tu visoku
stopu srčanih bolesti. -
3:03 - 3:07I dokazi da oni sprečavaju nastanak
raka još uvijek nisu uvjerljivi. -
3:07 - 3:11Zato bih naglasio da vitamin D
nije jedino o čemu vrijedi govoriti. -
3:11 - 3:15On nije jedino što sprečava
pojavu srčanih bolesti. -
3:15 - 3:19Smatram da je visoka razina vitamina D
pokazatelj izlaganja suncu, -
3:19 - 3:22a izlaganje suncu,
u postupcima koje ću prikazati, -
3:22 - 3:25blagotvorno je za srčane bolesti.
-
3:25 - 3:27Kako god, vrativši se iz Australije,
-
3:27 - 3:30i unatoč očitim rizicima za moje zdravlje,
preselio sam se u Aberdeen. -
3:30 - 3:33(Smijeh)
-
3:33 - 3:36U Aberdeenu sam započeo
s dermatološkom izobrazbom. -
3:36 - 3:38Međutim, zainteresirao sam se i
za istraživanje, -
3:38 - 3:41i to osobito dušikovog oksida.
-
3:41 - 3:42Ova trojica ovdje,
-
3:42 - 3:44Furchgott, Ignarro i Murad,
-
3:44 - 3:47osvojila su Nobelovu nagradu za medicinu 1998.
-
3:47 - 3:49Oni su bili prvi koji su opisali
-
3:49 - 3:53ovaj novi kemijski prijenosnik - dušikov oksid.
-
3:53 - 3:56Dušikov oksid proširuje krvne žile
-
3:56 - 3:58snižavajući tako krvni tlak.
-
3:58 - 4:02Proširuje i srčane arterije,
onemogućavajući tako anginu. -
4:02 - 4:03S time u vezi,
-
4:03 - 4:07značajno je da smo nekoć,
sjetimo li se kemijskih glasnika u tijelu, -
4:07 - 4:10razmišljali o kompleksnim stvarima
poput estrogena i inzulina, -
4:10 - 4:12ili o živčanom prijenosu.
-
4:12 - 4:15Vrlo složeni procesi,
s vrlo složenim kemikalijama, -
4:15 - 4:18što se uklapaju u vrlo složene receptore.
-
4:18 - 4:20A ovdje je ta nevjerojatno
jednostavna molekula, -
4:20 - 4:23spoj dušika i kisika,
-
4:23 - 4:28no iznimno važna za
snižavanje krvnog tlaka, -
4:28 - 4:30za prijenos živčanih impulsa,
za mnogo toga... -
4:30 - 4:34Naročito za zdravlje krvožilnog sustava!
-
4:34 - 4:37Započeo sam s istraživanjima,
i otkrili smo - vrlo uzbudljivo! - -
4:37 - 4:40da koža proizvodi dušikov oksid.
-
4:40 - 4:43Dakle, ne pojavljuje se on samo
u krvožilnom sustavu... -
4:43 - 4:45Pojavljuje se u koži.
-
4:45 - 4:46Pošto smo to otkrili i objavili otkriće,
-
4:46 - 4:48pomislio sam: Dobro, a na što on utječe?
-
4:48 - 4:50Kako postići nizak krvni tlak u koži?
-
4:50 - 4:52Ne radi se o srcu.
Što učiniti? -
4:52 - 4:56Otišao sam u SAD, kao i mnogi ljudi
koji se kane baviti istraživanjima, -
4:56 - 5:00i proveo sam nekoliko godina
u Pittsburghu. Ovo je Pittsburgh. -
5:00 - 5:02Zanimali su me ovi
doista složeni sustavi. -
5:02 - 5:06Pomislili smo da dušikov oksid možda
utječe na umiranje stanica, -
5:06 - 5:09i na preživljavanje stanica,
i na njihovu otpornost na razne tvari. -
5:09 - 5:12Započeo sam raditi na staničnoj
kulturi, na uzgoju stanica... -
5:12 - 5:14Potom sam koristio mišje
"knockout" modele - -
5:14 - 5:16miševe koji nisu mogli
stvoriti gen... -
5:16 - 5:21Otkrili smo mehanizam prema kojemu
dušikov oksid pomaže stanicama preživjeti. -
5:21 - 5:24Onda sam se vratio u Edinburgh...
-
5:24 - 5:27A u Edinburghu, kao "laboratorijskog miša"
koristimo - studenta medicine. -
5:27 - 5:29To je vrsta bliska ljudskoj,
-
5:29 - 5:31s nekoliko prednosti
u odnosu na miševe: -
5:31 - 5:35besplatni su, nije ih potrebno
brijati, sami se hrane, -
5:35 - 5:37i nitko ne upada u
vaš ured uz riječi: -
5:37 - 5:39"Zaštitimo laboratorijskog
studenta medicine!" -
5:39 - 5:42Dakle, oni su stvarno idealni predlošci.
-
5:42 - 5:44Međutim, otkrili smo da
-
5:44 - 5:49na čovjeku ne možemo ponoviti
nalaze koje smo dobili na miševima. -
5:49 - 5:52Čini se da nismo mogli
isključiti proizvodnju -
5:52 - 5:55dušikovog oksida u koži ljudi.
-
5:55 - 5:58Stavljali smo kreme koje
onemogućavaju enzim koji ga stvara, -
5:58 - 6:02ubrizgavali smo koješta.
Nismo mogli isključiti dušikov oksid. -
6:02 - 6:06Nakon dvije ili tri godine rada,
ispostavilo se -
6:06 - 6:10da u koži imamo ogromne zalihe -
-
6:10 - 6:13ne dušikovog oksida, jer on je plin,
-
6:13 - 6:16i pušten... puf!... nema ga za par sekundi,
-
6:16 - 6:19ali može se pretvoriti u
oblike dušikovog oksida: -
6:19 - 6:23nitrate (NO3), nitrite (NO2), nitrozotiole.
-
6:23 - 6:24Oni su stabilniji.
-
6:24 - 6:28U našoj koži postoje uistinu
velike zalihe dušikovog oksida. -
6:28 - 6:31Kad su već zalihe tolike,
pitali smo se -
6:31 - 6:35može li ih Sunčeva svjetlost aktivirati
-
6:35 - 6:36i otpustiti ih iz kože
-
6:36 - 6:40u kojoj su one i 10-ak puta
veće od onih u krvotoku. -
6:40 - 6:43Može li Sunce te zalihe
potaknuti ka krvotoku, -
6:43 - 6:48i tako blagotvorno djelovati
na krvožilni sustav? -
6:48 - 6:50Kako sam ja eksperimentalni dermatolog,
-
6:50 - 6:52pomislili smo da ćemo
-
6:52 - 6:55morati naše "pokusne kuniće"
izlagati suncu. -
6:55 - 6:59Uzeli smo stoga hrpu dobrovoljaca
-
6:59 - 7:02i izlagali ih ultraljubičastom svjetlu.
-
7:02 - 7:04To su, znači, svojevrsne
solarne svjetiljke. -
7:04 - 7:06Pritom smo vodili računa o tome
-
7:06 - 7:09da ultraljubičaste B-zrake
potiču stvaranje vitamina D, -
7:09 - 7:13a ovaj smo svoj rad željeli
odvojiti od teme vitamina D. -
7:13 - 7:17Zato smo upotrebljavali ultraljubičaste
A-zrake koje ne stvaraju vitamin D. -
7:17 - 7:19Kad smo ljude izložili zrakama svjetiljke
-
7:19 - 7:25onoliko koliko je istovjetno 30-minutnom
ljetnom sunčanju u Edinburghu, -
7:25 - 7:27izazvali smo porast
-
7:27 - 7:29dušikovog oksida u krvi.
-
7:29 - 7:32Onda smo uključili i pacijente
i njih izlagali ultraljubičastim zrakama; -
7:32 - 7:34količine dušikovog oksida su i kod njih rasle,
-
7:34 - 7:36a krvni tlak je padao.
-
7:36 - 7:39Na individualnoj razini ne suviše,
-
7:39 - 7:41ali na razini populacije dovoljno
-
7:41 - 7:45da utječe na učestalost
srčanih bolesti u cijeloj populaciji. -
7:45 - 7:47Kad smo ih obasjavali
ultraljubičastim zrakama, -
7:47 - 7:51ili kad smo ih zagrijavali
do temperature svjetiljki, -
7:51 - 7:54ali smo onemogućili kontakt
zraka i kože, to se nije dogodilo. -
7:54 - 7:58Dakle, čini se da samo sraz ultraljubičastih
zraka i kože dovodi do takvog učinka. -
7:58 - 8:00Naravno, još prikupljamo podatke.
-
8:00 - 8:01Nekoliko je dobrih vijesti...
-
8:01 - 8:05Čini se da je to izraženije
kod starijih ljudi. -
8:05 - 8:06Nisam siguran točno koliko.
-
8:06 - 8:08Jedna od ispitanika bila je i moja punica,
-
8:08 - 8:11i, očito, ja ne znam koliko joj je godina.
-
8:11 - 8:14Ali, sigurno kod osoba
starijih od moje supruge -
8:14 - 8:17učinak se čini izrazitijim.
-
8:17 - 8:19Moram napomenuti da
-
8:19 - 8:21nije bilo promjene u razini vitamina D.
-
8:21 - 8:23Ovo nema veze s vitaminom D.
-
8:23 - 8:24Dakle, vitamin D je dobar za vas -
zaustavlja rahitis, -
8:24 - 8:27sprečava razgradnju kalcija,
važnog elementa. -
8:27 - 8:30No, ovdje se radi o procesu
različitom od onoga kod vitamina D. -
8:30 - 8:32Jedan od problema s krvnim tlakom je
-
8:32 - 8:34što tijelo čini sve što može
-
8:34 - 8:35da bi ga održalo.
-
8:35 - 8:37Ostanemo li bez noge i gubimo krv,
-
8:37 - 8:40tijelo će pooštriti kontrolu,
ubrzati rad srca, -
8:40 - 8:42učiniti sve što može kako bi
održalo naš krvni tlak. -
8:42 - 8:45To je apsolutno
temeljno fiziološko načelo. -
8:45 - 8:47Potom smo proučavali
-
8:47 - 8:51širenje krvnih žila.
-
8:51 - 8:52Mjerili smo... ovo je ponovno...
-
8:52 - 8:57vidite ćelavoga i bez repa,
studenta medicine. -
8:57 - 9:00Protok krvi u ruci moguće je izmjeriti
-
9:00 - 9:03po tome koliko ruka
nabrekne uslijed dotoka krvi. -
9:03 - 9:07Pokazali smo da lažno ozračivanje -
-
9:07 - 9:08to je ova debela crta ovdje -
-
9:08 - 9:11ovo je ultraljubičasto ozračivanje ruke,
kojime ju se zagrijava, -
9:11 - 9:13ali zrake ne dopiru do kože,
jer je pokrivena. -
9:13 - 9:17Nema promjena u protoku krvi,
niti u širenju krvnih žila. -
9:17 - 9:19Međutim, pri aktivnom ozračivanju
-
9:19 - 9:23ultraljubičastim zrakama i
sat vremena nakon njega, -
9:23 - 9:25vidljivo je proširivanje krvnih žila.
-
9:25 - 9:27Na ovaj se način
može sniziti krvni tlak, -
9:27 - 9:30čime se proširuju i srčane arterije,
-
9:30 - 9:31što srcu olakšava
potiskivanje krvi u tijelo. -
9:31 - 9:36Ovo je daljnja potvrda da
ultraljubičaste zrake, tj. Sunčeva svjetlost, -
9:36 - 9:41imaju blagotvoran učinak na
protok krvi i na krvožilni sustav. -
9:41 - 9:43Odlučili smo uobličiti u model
-
9:43 - 9:49različite količine UV-zračenja, na različitim
dijelovima Zemlje, u različita doba godine. -
9:49 - 9:53Tako je moguće izračunati
zalihe dušikovog oksida - -
9:53 - 9:55nitrate, nitrite, nitrozotiole u koži -
-
9:55 - 9:58koji cijepanjem oslobađaju
dušikov oksid. -
9:58 - 10:02Različite svjetlosne valne duljine
imaju pritom različite uloge. -
10:02 - 10:04Stoga možemo promatrati koje
svjetlosne valne duljine što čine. -
10:04 - 10:08Dakle, ako živimo na ekvatoru,
Sunce je točno iznad naših glava; -
10:08 - 10:10probija se kroz vrlo
tanak sloj atmosfere. -
10:10 - 10:13I zimi i ljeti,
to je ista količina svjetla. -
10:13 - 10:15Živimo li ovdje,
-
10:15 - 10:18ljeti sunce pada prilično izravno,
-
10:18 - 10:21ali zimi se probija kroz
ogromne slojeve atmosfere, -
10:21 - 10:24i mnogo se ultraljubičastih zraka gubi,
-
10:24 - 10:27a raspon valnih duljina
koje dolaze do Zemlje -
10:27 - 10:29se od ljeta do zime razlikuje.
-
10:29 - 10:31Dakle, možemo pomnožiti te podatke
-
10:31 - 10:33s oslobođenim dušikovim oksidom
-
10:33 - 10:36i izračunati koliko će
dušikovog oksida -
10:36 - 10:39biti iz kože otpušteno u krvotok.
-
10:39 - 10:41Nalazimo li se na ekvatoru -
-
10:41 - 10:45to su ove dvije crte ovdje,
crvena i ljubičasta - -
10:45 - 10:49količina oslobođenog dušikovog oksida
odgovara površini ispod krivulje, -
10:49 - 10:51površini u ovom području ovdje.
-
10:51 - 10:54Dakle, nađemo li se na ekvatoru,
u prosincu ili u lipnju, -
10:54 - 10:57koža će otpuštati
gomile dušikovog oksida. -
10:57 - 10:59Ventura se nalazi u južnoj Kaliforniji.
-
10:59 - 11:02Ljeti bi nam jednako
bilo i na ekvatoru. -
11:02 - 11:04Sjajno je ondje! Oslobađaju se
ogromne količine dušikovog oksida. -
11:04 - 11:08Ventura usred zime? Još je uvijek
zamjetna pristojna količina. -
11:08 - 11:12Edinburgh ljeti? Površina
ispod krivulje je zadovoljavajuća. -
11:12 - 11:16Ali, Edinburgh zimi? Količina
oslobođenog dušikovog oksida -
11:16 - 11:20gotovo je nikakva, neznatna.
-
11:20 - 11:21Dakle, što mi mislimo?
-
11:21 - 11:23Još uvijek na ovome radimo,
-
11:23 - 11:25još uvijek razvijamo model,
proširujemo ga. -
11:25 - 11:27Smatramo ovo vrlo važnim!
-
11:27 - 11:30Ovo vjerojatno uvelike objašnjava zdravstvene
razlike između britanskog sjevera i juga. -
11:30 - 11:32Ovo je i za nas važno!
-
11:32 - 11:34Mislimo da koža...
-
11:34 - 11:36Dobro, znamo da koža
sadrži vrlo velike zalihe -
11:36 - 11:39dušikovog oksida u svim tim
različitim drugim oblicima. -
11:39 - 11:41Pretpostavljamo da je za mnoge
zaslužna prehrana - -
11:41 - 11:43zeleno lisnato povrće,
cikla ili zelena salata -
11:43 - 11:46bogati su dušikovim oksidima za
koje vjerujemo da odlaze u kožu. -
11:46 - 11:48Potom se pohranjuju u koži,
-
11:48 - 11:51i mislimo da ih
Sunčeva svjetlost oslobađa -
11:51 - 11:53što, općenito, ima korisne učinke.
-
11:53 - 11:56Puno je još posla pred nama,
ali dermatolozi... -
11:56 - 11:58Želim reći, ja sam dermatolog.
-
11:58 - 12:00Moj svakodnevni posao je
govoriti ljudima: "Imate rak kože; -
12:00 - 12:02uzrokovan je suncem;
ne izlazite na sunce..." -
12:02 - 12:05A mislim da je, zapravo,
daleko važnija poruka -
12:05 - 12:08da se u sunčevoj svjetlosti
kriju i blagodati, kao i opasnosti. -
12:08 - 12:14Da, Sunčeva svjetlost je glavni
promjenljiv rizični uzročnik raka kože, -
12:14 - 12:17ali smrtnost oboljelih
od srčanih bolesti stoput je veća -
12:17 - 12:19od smrtnosti uslijed raka kože.
-
12:19 - 12:21Mislim da moramo biti oprezniji,
-
12:21 - 12:23i da trebamo naći pravu mjeru
opasnosti i blagodati. -
12:23 - 12:25Koliko se smijemo izlagati suncu,
-
12:25 - 12:29i kako ga možemo najbolje
iskoristiti za svoje zdravlje? -
12:29 - 12:31Hvala vam najljepša, doista!
-
12:31 - 12:38(Pljesak)
- Title:
- Može li Sunce koristiti našem srcu?
- Speaker:
- Richard Weller
- Description:
-
Naša tijela stvaraju vitamin D zahvaljujući Suncu, ali dermatolog Richard Weller upućuje na još jednu iznenađujuću blagodat Sunčeve svjetlosti. Novi nalazi njegova istraživačkog tima govore da dušikov oksid, kemijski prijenosnik u ogromnim količinama pohranjen u koži, može biti oslobođen ultraljubičastom svjetlošću i tako blagotvorno djelovati na krvni tlak i na krvožilni sustav. Što to znači? Ha, to bi mogao zametak objašnjenja zašto Škoti pobolijevaju više od Australaca...
- Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TEDTalks
- Duration:
- 12:59
Dimitra Papageorgiou approved Croatian subtitles for Could the sun be good for your heart? | ||
Dimitra Papageorgiou edited Croatian subtitles for Could the sun be good for your heart? | ||
Dimitra Papageorgiou edited Croatian subtitles for Could the sun be good for your heart? | ||
Mladen Barešić accepted Croatian subtitles for Could the sun be good for your heart? | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Could the sun be good for your heart? | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Could the sun be good for your heart? | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Could the sun be good for your heart? | ||
Mladen Barešić edited Croatian subtitles for Could the sun be good for your heart? |