Return to Video

Fizika sviranja gitare - Oskar Fernando Perez (Oscar Fernando Perez)

  • 0:07 - 0:11
    Hendriks, Kobejn i Pejdž.
  • 0:11 - 0:12
    Svi su imali brze prste,
  • 0:12 - 0:16
    ali kako su tačno kultne
    čudesne naprave u njihovim rukama
  • 0:16 - 0:22
    proizvodile note, ritam,
    melodiju i muziku.
  • 0:22 - 0:27
    Kada trgnete žicu gitare, stvarate
    vibraciju koja se zove stojeći talas.
  • 0:27 - 0:31
    Neke tačke na žici, koje se zovu čvorovi,
    se uopšte ne pokreću,
  • 0:31 - 0:35
    dok druge tačke, trbusi,
    osciluju napred i nazad.
  • 0:35 - 0:40
    Vibracija se prenosi
    kroz vrat i most do tela gitare,
  • 0:40 - 0:42
    gde tanko i elastično drvo vibrira,
  • 0:42 - 0:47
    gurajući okolne molekule vazduha
    da se spajaju i razdvajaju.
  • 0:47 - 0:50
    Ova sekvencijalna sabijanja
    stvaraju zvučne talase
  • 0:50 - 0:54
    a talasi unutar gitare
    se uglavnom iskradaju kroz rupu.
  • 0:54 - 0:56
    Oni će naposletku
    da se rasprše do vašeg uha,
  • 0:56 - 0:59
    koje će ih pretvoriti u električne impulse
  • 0:59 - 1:02
    koje vaš um prepoznaje kao zvuk.
  • 1:02 - 1:06
    Visina zvuka zavisi
    od frekvencije sabijanja.
  • 1:06 - 1:11
    Brzo vibrirajuća žica će da uzrokuje
    mnogo stisnutih sabijanja,
  • 1:11 - 1:13
    stvarajući tako visoke tonove,
  • 1:13 - 1:16
    a spora vibracija proizvodi niske tonove.
  • 1:16 - 1:20
    Četiri stvari utiču
    na frekvenciju vibrirajuće žice:
  • 1:20 - 1:24
    dužina, zategnutost, gustina i debljina.
  • 1:24 - 1:27
    Tipične gitarske žice su sve iste dužine
  • 1:27 - 1:32
    i slično su zategnute,
    ali im debljina i gustina variraju.
  • 1:32 - 1:36
    Deblje žice vibriraju sporije,
    proizvodeći niže tonove.
  • 1:36 - 1:38
    Svaki put kada trgnete žicu,
  • 1:38 - 1:41
    vi zapravo stvarate
    nekoliko stojećih talasa.
  • 1:41 - 1:45
    Imamo prvi osnovni talas,
    koji određuje visinu note,
  • 1:45 - 1:48
    ali imamo i talase
    koje zovemo harmonicima,
  • 1:48 - 1:51
    čije su frekvencije umnošci
    osnovne frekvencije.
  • 1:51 - 1:57
    Svi ovi talasi se udružuju kako bi
    obrazovali složen talas bogatog zvuka.
  • 1:57 - 2:01
    Promena načina na koji trzate žicu
    utiče na harmonike koje dobijate.
  • 2:01 - 2:03
    Ako žicu trzate blizu središta,
  • 2:03 - 2:07
    uglavnom dobijate osnovni ton
    i neobične višestruke harmonike,
  • 2:07 - 2:10
    koji imaju trbuhe na središtu žice.
  • 2:10 - 2:14
    Ako je trzate blizu mosta, uglavnom
    dobijate ravne višestruke harmonike
  • 2:14 - 2:16
    i zvonkiji zvuk.
  • 2:16 - 2:22
    Poznata zapadna skala se bazira
    na nizu harmonika vibrirajuće žice.
  • 2:22 - 2:27
    Kada čujemo jednu notu odsviranu s drugom
    koja ima tačno dvostruko veću frekvenciju,
  • 2:27 - 2:29
    to je prvi harmonik,
  • 2:29 - 2:33
    pošto zvuče tako harmonično
    dodeljujemo im isto slovo,
  • 2:33 - 2:37
    a razliku među njima
    definišemo kao oktavu.
  • 2:37 - 2:40
    Ostatak skale je uguran u tu oktavu,
  • 2:40 - 2:42
    podeljenu na dvanaest polustepena
  • 2:42 - 2:48
    gde je frekvencija svakog za 2^(1/12)
    viša od prethodnog.
  • 2:48 - 2:51
    Taj faktor određuje udaljenost pragova.
  • 2:51 - 2:57
    Svaki prag deli preostalu
    dužinu žice za 2^(1/12),
  • 2:57 - 3:01
    na taj način se frekvencija
    uvećava za pola stepena.
  • 3:01 - 3:03
    Instrumenti bez pragova, poput violina,
  • 3:03 - 3:07
    olakšavaju stvaranje beskonačnih
    frekvencija između svake note,
  • 3:07 - 3:11
    ali je i izazov svirati u štimu.
  • 3:11 - 3:13
    Broj žica i njihovo štimovanje
  • 3:13 - 3:16
    su prilagođeni akordima
    koje volimo da sviramo
  • 3:16 - 3:18
    i fiziologiji naših ruku.
  • 3:18 - 3:21
    Oblici i materijali gitara
    takođe mogu da variraju
  • 3:21 - 3:25
    i menjaju prirodu i zvuk vibracija.
  • 3:25 - 3:27
    Sviranje dve ili više žica istovremeno
  • 3:27 - 3:30
    vam omogućava
    da stvarate nove zvučne obrasce,
  • 3:30 - 3:32
    poput akorda i drugih zvučnih efekata.
  • 3:32 - 3:36
    Na primer, kada svirate dve note
    čije su frekvencije približne,
  • 3:36 - 3:42
    one se udružuju kako bi stvorile zvučni
    talas čije amplitude rastu i opadaju,
  • 3:42 - 3:46
    stvarajći efekat lupkanja
    koji gitaristi zovu bitom.
  • 3:46 - 3:50
    A električne gitare vam
    pružaju dodatni prostor za igru.
  • 3:50 - 3:52
    Vibracije i dalje nastaju na žicama,
  • 3:52 - 3:56
    ali ih potom magneti
    prevode u električne signale
  • 3:56 - 3:59
    i odašiljaju do zvučnika
    kako bi se stvorili zvučni talasi.
  • 3:59 - 4:01
    Između magneta i zvučnika,
  • 4:01 - 4:05
    moguće je obraditi talas na više načina,
  • 4:05 - 4:12
    da bi stvorili efekte, poput: distorzije,
    overdrajva, waha, kašnjenja i flangera.
  • 4:12 - 4:16
    A kako ne biste pomislili da je fizika
    muzike jedino korisna u svetu zabave,
  • 4:16 - 4:18
    pazite ovo.
  • 4:18 - 4:21
    Neki fizičari smatraju
    da je sve u univerzumu
  • 4:21 - 4:27
    stvoreno zahvaljujući harmoničnom nizu
    veoma sićušnih, veoma nategnutih struna.
  • 4:27 - 4:29
    Da li bi naša celokupna stvarnost
  • 4:29 - 4:34
    mogla da bude produženi solo
    nekakvog kosmičkog Džimija Hendriksa?
  • 4:34 - 4:39
    Očito, ima u strunama mnogo više
    od onoga što dopire do ušiju.
Title:
Fizika sviranja gitare - Oskar Fernando Perez (Oscar Fernando Perez)
Description:

Celu lekciju pogledajte na: http://ed.ted.com/lessons/the-physics-of-playing-guitar-oscar-fernando-perez

Majstori na gitari, poput Džimija Hendriksa, su u stanju da fiziku talasa pokore svojoj volji, trzajući melodiju iz inspiracije i vibracije. Ali kako se drvo, metal i plastika preobražavaju u ritam, melodiju i muziku? Oskar Fernando Perez detaljno objašnjava fiziku sviranja gitare, od prvog trzaja do poslednjeg brzo odsviranog akorda.

Lekcija: Oskar Fernando Perez, animacija: Kris Bojl.

more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TED-Ed
Duration:
04:55

Serbian subtitles

Revisions