Return to Video

Zašto donosimo iracionalne odluke? - Sara Garofalo

  • 0:07 - 0:09
    Recimo da ste na kvizu.
  • 0:09 - 0:12
    Već ste osvojili 1000
    dolara u prvome krugu
  • 0:12 - 0:15
    kada otvorite bonus polje.
  • 0:15 - 0:17
    Sada imate izbor.
  • 0:17 - 0:20
    Možete uzeti 500 dolara
    zagarantiranog bonusa
  • 0:20 - 0:23
    ili možete bacati novčić.
  • 0:23 - 0:26
    Ako je glava, osvajate
    bonus od 1000 dolara.
  • 0:26 - 0:29
    Ako je pismo, ne dobivate ništa.
  • 0:29 - 0:34
    U drugome krugu osvojili ste 2000
    dolara kada otvorite kazneno polje.
  • 0:34 - 0:36
    Sada imate drugi izbor.
  • 0:36 - 0:39
    Možete izgubiti 500 dolara
  • 0:39 - 0:42
    ili iskušati svoju sreću novčićem.
  • 0:42 - 0:44
    Ako je glava, ne gubite ništa,
  • 0:44 - 0:49
    ali ako je pismo, tada gubite 1000 dolara.
  • 0:49 - 0:50
    Ako ste kao većina ljudi,
  • 0:50 - 0:54
    vjerojatnije je da ćete u prvome
    krugu uzeti zagarantirani bonus
  • 0:54 - 0:57
    i baciti novčić u drugome krugu.
  • 0:57 - 1:00
    Ali ako razmislite, to nema smisla.
  • 1:00 - 1:04
    Šanse i ishodi u oba su kruga jednaki.
  • 1:04 - 1:09
    Zašto se onda drugi krug čini strašnijim?
  • 1:09 - 1:13
    Odgovor leži u fenomenu poznatom
    pod nazivom averzija prema gubitku.
  • 1:13 - 1:15
    Prema teoriji racionalnog izbora,
  • 1:15 - 1:19
    naše odluke trebaju slijediti
    jednostavnu matematičku jednadžbu
  • 1:19 - 1:23
    koja procjenjuje razinu rizika
    nasuprot iznosu koji je u pitanju.
  • 1:23 - 1:25
    Ali istraživanja su pokazala
    kako je za mnoge ljude
  • 1:25 - 1:30
    negativni psihološki utjecaj
    osjećaja gubitka nečega
  • 1:30 - 1:35
    otprilike dvaput veći od pozitivnog
    utjecaja dobivanja iste stvari.
  • 1:35 - 1:40
    Averzija prema gubitku je kognitivna
    pristranost nastala iz heuristika,
  • 1:40 - 1:44
    pristupa rješavanju problema temeljenog
    na prethodnom iskustvu i intuiciji,
  • 1:44 - 1:47
    radije nego na pažljivoj analizi.
  • 1:47 - 1:50
    Ti mentalni prečaci mogu
    dovesti do iracionalnih odluka,
  • 1:50 - 1:51
    ne poput zaljubljivanja
  • 1:51 - 1:53
    ili bungee jumpinga s litice,
  • 1:53 - 1:58
    nego logičkih pogrešaka
    za koje se lako dokaže da su pogrešne.
  • 1:58 - 2:04
    Situacije koje uključuju vjerojatnosti
    notorno su loše za primjenu heuristika.
  • 2:04 - 2:09
    Na primjer, recimo da bacate kocku
    s četiri zelene i dvije crvene strane
  • 2:09 - 2:11
    dvadeset puta.
  • 2:11 - 2:14
    Možete birati jednu
    od ponuđenih opcija ishoda bacanja
  • 2:14 - 2:17
    i ako se pojavi, osvajate 25 dolara.
  • 2:17 - 2:19
    Koju biste odabrali?
  • 2:19 - 2:24
    U jednom istraživanju, 65 % sudionika,
    od kojih su svi bili studenti,
  • 2:24 - 2:26
    odabralo je opciju B
  • 2:26 - 2:30
    iako je A kraća i sadržana unutar B,
  • 2:30 - 2:32
    drugim riječima, vjerojatnija je.
  • 2:32 - 2:35
    Ovo se naziva pogreškom reprezentativnosti.
  • 2:35 - 2:37
    Očekujemo da ćemo
    vidjeti više zelenih kockica
  • 2:37 - 2:42
    te nas mozak može zavarati da
    odaberemo manje vjerojatnu opciju.
  • 2:42 - 2:46
    Heuristici su općenito loši
    kada su u pitanju brojevi.
  • 2:46 - 2:49
    U jednom primjeru studenti
    su podijeljeni u dvije grupe.
  • 2:49 - 2:55
    Prva je grupa upitana je li
    Mahatma Gandhi umro prije 9. godine,
  • 2:55 - 3:00
    dok je druga upitana je li
    umro nakon 140. godine.
  • 3:00 - 3:03
    Oba su broja daleko od točnog,
  • 3:03 - 3:07
    ali kada se od obje grupe tražilo
    da pogode u kojoj je godini zapravo umro,
  • 3:07 - 3:10
    prosjek odgovora prve grupe bio je 50,
  • 3:10 - 3:14
    a druge 67.
  • 3:14 - 3:17
    Iako su očito krive informacije
    u početnim pitanjima
  • 3:17 - 3:19
    trebale biti nebitne,
  • 3:19 - 3:22
    one su i dalje utjecale
    na procjene studenata.
  • 3:22 - 3:25
    Ovo je primjer efekta sidrenja
  • 3:25 - 3:28
    i često se koristi u
    marketingu i pregovaranjima
  • 3:28 - 3:31
    kako bi se podigle cijene
    do onih koje su ljudi spremni platiti.
  • 3:31 - 3:35
    Dakle, ako heuristici dovode
    do svih ovih krivih odluka,
  • 3:35 - 3:37
    zašto ih uopće imamo?
  • 3:37 - 3:40
    Pa, jer mogu biti prilično učinkoviti.
  • 3:40 - 3:41
    Kroz većinu ljudske povijesti
  • 3:41 - 3:46
    preživljavanje je ovisilo o brzom
    donošenju odluka uz ograničene informacije.
  • 3:46 - 3:50
    Kada nema vremena da se
    logički analiziraju sve mogućnosti,
  • 3:50 - 3:53
    heuristici nam ponekad mogu spasiti život.
  • 3:53 - 3:57
    Ali današnja okolina zahtijeva
    daleko kompleksnije donošenje odluka
  • 3:57 - 4:01
    i te su odluke ovisnije o
    nesvjesnim faktorima nego što mislimo,
  • 4:01 - 4:04
    utječući tako na sve,
    od zdravlja i edukacije
  • 4:04 - 4:06
    do financija i kaznenog pravosuđa.
  • 4:06 - 4:08
    Ne možemo samo isključiti
    heuristike u mozgu,
  • 4:08 - 4:11
    ali ih možemo naučiti biti svjesni.
  • 4:11 - 4:14
    Kada se nađete u situaciji
    koja sadrži brojeve,
  • 4:14 - 4:15
    vjerojatnosti
  • 4:15 - 4:17
    ili više detalja,
  • 4:17 - 4:18
    zastanite na sekundu
  • 4:18 - 4:23
    i razmotrite da intuitivni odgovor
    možda ipak nije onaj pravi.
Title:
Zašto donosimo iracionalne odluke? - Sara Garofalo
Speaker:
Sara Garofalo
Description:

Pogledajte cijelu lekciju: http://ed.ted.com/lessons/the-psychology-behind-irrational-decisions-sara-garofalo

Ljudi često donose odluke koje nisu "racionalne" s ekonomskog stajališta, što znači da ne vode nužno do najboljeg rezultata. Zašto je to tako? Jesmo li samo loši u nošenju s brojevima i vjerojatnostima? Ili postoji psihološki mehanizam u podlozi? Sara Garofalo objašnjava heuristike, pristupe rješavanju problema temeljene na prethodnom iskustvu i intuiciji umjesto na analizi.

Lekcija Sare Garofalo, animacija TOGETHER-a.
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TED-Ed
Duration:
04:39

Croatian subtitles

Revisions Compare revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.