Kako stres uciniti prijateljem

Stres. Od njega lupa srce, disanje vam se ubrzava i celo znoji. Iako je stres proglasen javnim zdravstvenim neprijateljem, nova istrazivanja sugeriraju da je stres los za vas samo ako vi u to vjerujete.
Psiholog Kelly McGonigal podstice nas da na stres gledamo pozitivno, i upoznaje nas sa nepoznatim mehanizmom za smanjenje stresa: bliskost sa drugim ljudima.

Hoću da vam nešto priznam,

ali najprije

da vi priznate nešto meni.

Hoću da podignete ruku svi,

koji ste u prošloj godini iskusili relativno malo stresa.

Imali ko?

A umjerenu dozu stresa?

Ko je doživio veliku količinu stresa?

Da. I ja, takođe.

Ali to nije moja ispovijest.

Moja je ispovijest ovo: ja sam zdravstveni psiholog

i moja je misija da pomognem ljudima da budu sretniji i zdraviji.

Ali bojim se da to što podučavam

poslednjih deset godina čini više slabog nego dobrog

i u vezi je sa stresom.

Godinama sam govorila ljudima kako vas stres čini bolesnim.

Da povećava rizik pogotovo od svega - od obične prehlade

do srčano-žilnih obolenja.

U suštini ja sam stres pretvorila u neprijatelja.

Ali promijenila sam svoje mišljenje o stresu

i zato danas želim promijeniti vaše.

Dozvolite mi da počnem sa istraživanjem koje me je natjeralo da premislim

o svom cijelovitom pristupu stresu.

Ovo istraživanje pratilo je 30.000 odraslih u SAD-u

osam godina i počelo je pitajući ljude,

"Koliko ste stresa doživjeli u prošloj godini?"

Također pitali su i, "Vjerujete li

da je stres štetan za vaše zdravlje?

Onda su uzeli javne evidencije smrti

da saznaju ko je umro.

(smijeh)

Okej. Prvo nekoliko loših vijesti.

Ljudi koji su doživjeli puno stresa u prošloj godini

su imali za 43 procenata povećan rizik od umiranja.

Ali to je važilo samo za one ljude

koji su vjerovali da je stres štetan za zdravlje.

(smijeh)

Ljudi koji su iskusili puno stresa,

ali nisu vjerovali da je stres štetan,

nisu cesce umirali.

U stvari, oni su imali najniži rizik umiranja

od svih učesnika studije, uključujući one

sa relativno malim stresom iz prošle godine.

Istraživaču su u periodu od osam godina

praćenja smrtnih slucajeva procijenili da je

182.000 Amerikanaca umrlo prije vremena

ali ne od stresa nego od ubjeđenja

da je stres štetan za zdravlje. (smijeh)

To je oko 20.000 smrtnih slučajeva godišnje.

Sad ako je procijena tačna,

onda je uvjerenje o štetnosti stresa

15. najveći uzrok smrti

u Sjedinjenim Državama u prošloj godini,

koji je ubio više ljudi neko kožni rak,

virus side i ubistvo.

(smijeh)

Možete da vidite zašto me je ova studija tako prepala.

Ja sam ipak toliko snage ulagala govoreći ljudima

kako je stres štetan za vaše zdravlje.

Zbog ove studije ja sam se počela pitati:

Da li može promijena u razmišljanju o stresu

napraviti osobu zdraviju? Nauka kaže DA.

Kad promijenite svoje mišljenje o stresu

možete promijeniti i odgovor tijela na stres.

Da bih objasnili kako to ide,

hoću da se svi pretvarate da ste učesnici

studije koja je zamišljena da vas dovede u stanje stresa.

Zove se test za drustveni stres.

Dođete u laboratorij,

i tamo vam je rečeno da za pet minuta

improvizirate govor u vezi vaših ličnih slabosti

grupi stručnjaka koji sjede ispred vas,

a da se osigura vaš osjećaj da ste pod pritiskom,

prema vama okrenuta su jaka svjetla i kamera

nekako ovako.

Ocenjivači su naučeni

da vas obeshrabre sa neverbalnim znacima ovako.

(smijeh)

Dok ste prilično demoralizovani

dolazi vrijeme za drugi dio: matematički test.

Uz vaše iznenađenje,

eksperimentator je naučio da vas za to vrijeme još maltretira.

Sad ćemo da pokušamo to uraditi zajedno.

Biće to zabavno.

Za mene.

Okej. Hoću da svi brojite unazad

od 996 u koracima od sedam.

To ćete raditi glasno

što brže možete, počevši od 996.

Sad!

(avditorij broji)

Idemo brže. Brže, molim.

To je suviše sporo.

Stop. Stop, stop, stop.

Taj tip je pogriješio.

Sad ćemo morati početi ponovo. (smijeh)

Niste vi baš prvaci u brojanju, jeli?

Okej, znači dobili ste ideju o tome.

Kad biste stvarno bili učesnici ove studije,

vjerovatno bi se osjećali malo pod stresom.

Vaše bi srce udaralo,

vaše bi disanje ubrzalo, možda čak i do znojenja.

Normalno ove tjelesne znakove tumačimo

kao tjeskobu (anksioznost)

ili kao znakove da se slabo snalazimo pod pritiskom.

Ali šta ako bi ih gledali

kao znakove da se vaše tjelo pojačava

pošto se sprema na izazov?

Jer to je ono što je bilo rečeno učesnicima studije

koju je izradio Harvardski Univerzitet.

Prije nego što su prošli test za socijalni stres,

rečeno im je bilo da pokušaju na stresne odgovore tijela gledati kao od koristi.

Da udaranje srca znači spremanje na akciju.

Ako dišete brže, nema problema.

To samo znači više kisika u vaš mozak.

Učesnici koji su naučili da stresni odgovor smatraju

kao nešto korisno za izvođenje,

eto doživjeli su manje stresa

manje tjeskobe i više samopouzdanja,

ali najljepša spoznaja za mene

je bila da se je njihov stresni odgovor promijenio.

U tipičnom stresnom odgovoru

brzina otkucaja srca raste,

a vaši se krvni sudovi ovako stišću.

To je jedan od razloga da je kroničan stres

nekad povezan sa srčano-žilnim obolenjima.

Pa i nije baš zdravo biti u ovakvom stanju čitavo vrijeme.

Ali kad su učesnici studije smatrali

svoj stresni odgovor kao koristan,

njihovi krvni sudovi ostali su ovako opušteni.

Srce je otkucavalo

ali ovo je ipak mnogo zdravija srčano-žilna slika.

Ustvari slično se dešava

kad smo sretni i hrabri.

Za vrijeme stresnih doživljaja u životu

ova jedna biološka promijena

može da postane razlika

između srčanog udara u vašim pedesetima

i vašeg zdravog života v devedesetim godinama.

To je upravo ono što nauka o stresu otkriva:

veoma je bitno kako mislite o stresu.

Znači moji cilj kao psihologa mora da se promijeni.

Ja više ne želim da se riješim vašeg stresa.

Hoću da vam pomognem da budete bolji u stresu.

Upravo smo uradili jednu malu intervenciju.

Ako ste podigli svoju ruku i rekli

da ste doživjeli puno stresa prošle godine,

možda smo vam spasili život,

jer nadam se idući put

kad vam počne srce udarati od stresa

zapamtiti ćete ovaj govor

i pomisliti ćete

to je moje tijelo koje mi želi pomoći savladati izazov.

I kad posmatrate stres na taj način

vaše vam tjelo vjeruje

a stresni odgovor postane zdraviji.

Rekla sam da ima više od deset godina kako od stresa pravim bauka

i pošto se želim iskupiti

napravićemo sad još jednu intervenciju.

Želim vam pričati o jednom

najmanje cijenjenom vidiku stresnog odgovora,

koji ide ovako:

Stres vas čini društvenim.

Da bi razumijeli ovu stranu stresa,

moramo pričati o hormonu, koji se zove oksitocin.

Ja znam da je oksitocin

među hormonima na veoma visokom mjestu.

On čak i ima nadimak "hormon za mazenje",

pošto on se pušta kad se grlimo.

Ali to je samo jedan mali dio onoga za sto je oksitocin zaduzen .

Oksitocin je živčani hormon.

On uglašava drustvene instinkte vašeg mozga.

Zove te da radiš stvari

koje učvršćivaju bliske odnose.

Oksitocin potjera vašu žudnju za dodirom

sa prijateljima i familijom.

Pojačava vašu empatiju.

Štaviše on vas spremi da pomognete i podržite

ljude za koje brinete.

Ima onih koji čak predlažu

da bi trebali taj oksitocin njuhati

da bi postali više empatični in brižni.

Ali vidite ima nešto sto ti ljudi ne razumiju

u vezi sa oksitocinom.

To je hormon stresa.

Vaša hipofiza pumpa taj hormon

kao dio odgovora tijela na stres.

On je podjednako sastavni dio odgovora na stres

kao adrenalin koji cini srce da kuca.

I kad se oksitocin oslobađa u stanju stresa

on vas motiviše da tražite podržku.

Vaš biološki stresni odgovor

vas nagovara da s nekim podjelite vaša osjećanja

a ne da ih držite u sebi.

Vas odgovor na stres se brine da primjetite

kada se netko iz vaseg zivota nađe u nevolji

kako biste jedno drugom bili podrska.

Kad je u životu težko odgovor na stres od vas hoće

da ste okruženi ljudima kojima je stalo do vas.

Okej, znači kako vas ovo znanje o stresu

može napraviti zdravije?

Pa tako što oksitocin ne utiče samo na mozak.

On utiče i na tjelo,

jedna od njegovih glavnih uloga u tijelu

jeste da štiti srčano-žilni sistem

od oboljenja prouzrokovanih stresom.

To je prirodni lijek protiv upale.

On isto pomogne krvnim sudovima da za vrijeme stresa ostanu opušteni.

Moj omiljeni učinak na tijelo je ipak učinak na srce.

Vaše srce ima receptore za ovaj hormon,

oksitocin srćanim ćelijama pomaže da se obnove

i ozdrave od svake štete izazvane stresom.

Ovaj stresni hormon vaše srce učvrsti,

a što je super stvar sve ove fizičke prednosti oksitocina

poboljšane su putem drustvenog kontakta

i drustvene podrške,

što znači kad se pod stresom okrenete prema drugima

bilo da tražite podržku ili nekome hoćete pomoći,

oslobađate više tog hormona,

a vaš stresni odgovor postane zdraviji,

vi se zapravo brže i oporavite od stresa.

Za mene je nevjerovatno

da stresni odgovor ima u sebi ugrađen mehanizam

za otpornost na stres,

a taj mehanizem se zove ljudska povezanost.

Završiću tako da vam ispričam nešto o još jednoj studiji.

Dobro me slušajte jer bi ona mogla da spasi koji život.

Studija je pratila oko 1,000 ljudi u Sjedinjenim Državama,

starih od 34 pa do 93 godine,

i studija je počela sa pitanjem,

"Koliko ste stresa doživjeli u prošloj godini?"

Isto tako je pitala, "Koliko ste vremene proveli

pomagajući prijeteljima, susjedima,

ljudima u zajednici?"

Poslije su uzeli javne evidencije za narednih pet godina

da utvrde ko je umro.

Okej, loše priče idu prvo:

Svako veće stresno iskustvo,

npr. finansijske poteškoće ili familijarna kriza,

povećala je rizik od umiranja za trideset posto.

Ali - nadam se da ste dosad već predvidili taj ali -

to nije važilo za sve.

Za one koji su proveli vrijeme brinući o drugima

pokazalo se da uopšte niso rizikovali smrt. Nula.

Brižnost je stvorila otpornost.

Znači ponovo vidimo

da se štetne učinke stresa na zdravlje

može izbjeći.

Način kako mislimo i reagujemo

može promijeniti naše stresno iskustvo

Kad izabereš da na stresni odgovor gledaš

kao od koristi

onda stvaraš biologiju hrabrosti.

I kad izabereš da se u stresu povežeš sa ljudima,

onda možeš stvoriti otpornost.

Ja i ne bi baš tražila

više stresa u svom životu

ali mi je ova nauka

pomogla da sasvim drugačije vrednujem stres.

Stres nam daje pristup ka našim srcima.

Milostivo srce koje nađe radost i smisao

u povezivanju sa drugima,

da, to je vaše kucajuće srce,

koje radi za vas, vašu snagu i energiju.

I kad izaberete da gledate ovako na stres,

nije samo da ste bolj u stresu,

nego pravite veoma važan stav.

S tim kažete kako imate povjerenja u sebe

da se nosite sa životnim izazovima,

i dobro znate

da se ne morate s tim součavati sami.

Hvala vam.

(aplauz)

Chris Anderson: To je stvarno nevjerovatno šta nam govorite.

Čini se nevjerovatno da uvjerenje o stresu

može toliko toga da uradi za duzinu zivota.

Kako bi vi savjetovali

kad bi recimo neko birao životni stil

između stresnog i ne-stresnog posla,

da li je bitno na koju će stranu?

Jeli jednako mudro izabrati recimo stresni posao

dok si ubjeđen, da je sve pod kontrolom?

Keli MakGonigal: Da, jer ima jedna sigurna stvar

zdravije je tražiti smisao u životu

nego izbjegavati nelagodnost.

Ja mislim da je najbolji način za donošenje odluke

kad ideš putem koji ti za život donosi smisao,

posle toga vjeruj u sebe i nosi se stresom koji slijedi.

CA: Hvala vam mnogo, Keli. To je stvarno odlično.
KM: Hvala vama.

(aplauz)