Kako funkcionira krvni tlak - Wilfred Manzano

Pogledajte cijelu lekciju na: http://ed.ted.com/lessons/how-blood-pressure-works-wilfred-manzano

Ako poredate sve krvne žile u vašem tijelu, bile bi duge 95,000 kilometara. I svakog dana, one prenesu preko 7500 litara krvi do tkiva u tijelu. Koji učinak ovaj pritisak ima na stijenke krvnih žila? Wilfred Manzano iznosi činjenice o krvnom tlaku.

Lekcija: Wilfred Manzano, animacija Fox Animation Domination High-Def.

Ako biste poredali
sve krvne žile u vašem tijelu,

bile bi duge 95,000 kilometara

i svakog dana one prenose
preko 7500 litara krvi,

iako je to, zapravo, istih
četiri ili pet litara krvi reciklirano,

isporučujući kisik i važne hranjive tvari,

poput glukoze i aminokiselina,
do tkiva u tijelu.

Sva ta krv stvara silu na
mišićnim stijenkama krvnih žila.

Ta sila zove se krvni tlak

koji raste i pada s fazama otkucaja srca.

Najviši je tijekom sistole,

kada se srce kontrahira da bi
potjeralo krv kroz arterije.

To je vaš sistolički krvni tlak.

Kada se srce odmara između otkucaja,

krvni tlak pada na najnižu vrijednost,
a to je dijastolički tlak.

Tipičan zdravi pojedinac
stvara sistolički tlak

između 90 i 120 milimetara žive

i dijastolički tlak između 60 i 80.

Uzeto zajedno, normalno očitanje je
malo manje od 120 kroz 80.

Krv putuje krajobrazom tijela

kroz cijevi cirkulacijskog sustava.

U bilo kojem sustavu cijevi,

više stvari može povećati
silu na stijenke cijevi:

svojstva tekućine,

dodatna tekućina,

ili uže cijevi.

Pa ako se krv zgusne,

potreban je veći tlak da je potjera
pa će srce jače pumpati.

Prehrana koja sadrži puno soli
dovest će do sličnog rezultata.

Sol potiče zadržavanje vode

pa dodatna tekućina povećava
volumen krvi i krvni tlak

te stres, kao reakcija "borba ili bijeg",

otpušta hormone kao
epinefrin i norepinefrin

koji sužavaju ključne žile,

povećavajući otpor tijeku
i podižući tlak uzvodno.

Krvne žile se obično mogu
lako nositi s ovim fluktuacijama.

Elastična vlakna na njihovim
stijenkama čine ih otpornima,

ali ako vam je krvni tlak
obično iznad 140 kroz 90,

što zovemo hipertenzija, i ne pada,

to može stvoriti ozbiljne probleme.

To je zato što dodatni napor
na arterijsku stijenku

može stvoriti malene pukotine.

Kada ozlijeđeno tkivo natekne,

tvari koje odgovaraju na upalu,

poput bijelih krvnih stanica,
skupljaju se oko pukotina.

Masnoća i kolesterol koji se nalaze
u krvi, također se hvataju,

nakon nekog vremena stvarajući naslagu

koja ukrućuje i zgušnjava
unutarnju arterijsku stijenku.

Ovo stanje zove se ateroskleroza

i može imati opasne posljedice.

Ako naslaga pukne, krvni ugrušak
stvara se na pukotini,

začepljujući već usku cijev.

Ako je ugrušak dovoljno velik,

može u potpunosti blokirati tijek
kisika i nutrijenata nizvodno do stanica.

U žilama koje vode do srca,

to će izazvati srčani udar,

kada stanice srčanog mišića
bez kisika počinju umirati.

Ako ugrušak prekine dotok krvi u mozak,

izaziva moždani udar.

Opasno začepljene krvne žile
mogu biti proširene

postupkom koji se zove angioplastika.

Liječnici tada provuku žicu kroz žilu

do mjesta začepljenja,

a zatim postave balon kateter preko žice.

Kada se balon napuhne,
prisili prolaz da se opet otvori.

Ponekad čvrsta cijev koja se zove stent

bude postavljena u žilu
kako bi je držala otvorenom,

puštajući krv da slobodno teče,

kako bi ponovno stanice
nizvodno dobile kisik.

Ostati fleksibilnima pod pritiskom
težak je posao za arterije.

Tekućina koju pumpaju sastoji se od tvari

koje mogu postati ljepljive i začepiti ih

i tipično zdravo srce
otkucava 70 puta u minuti

te barem dvije i pol milijarde puta
u prosječnom životu.

To se može činiti kao
nepremostiva količina pritiska,

ali ne brinite, vaše arterije
spremne su za izazov.