Tycho Brahe, skandalozni astronom - Dan Wenkel

Pogledajte cijelu lekciju na: http://ed.ted.com/lessons/tycho-brahe-the-scandalous-astronomer-dan-wenkel

Ako mislite da znanstvenici vode dosadne, monotone živote, zasigurno niste čuli za Tychea Brahea. Astronom iz 16. stoljeća koji je točno predvidio kretanje planeta vodio je prilično dramatičan život -- uključujući otmicu, mačevalački dvoboj i patuljka vidovnjaka. Dan Wenkel uranja u povijest ovog senzacionalnog znanstvenika, objašnjavajući kako je nastavio raspirivati intrigu i nakon smrti.

Lekcija: Dan Wenkel, animacija: Andrew Nam.

Kako zamišljate život znanstvenika?

Dosadan i monoton,
provode

beskrajne sate
u laboratoriju

bez ikakve socijalne interakcije?

Možda neki, ali ne Tycho Brahe.

Učenjak iz 16. stoljeća,
koji je predvidio kretanje planeta

i katalogizirao stotine zvijezda
prije no što je teleskop izumljen,

također je imao i bogat osobni život.

Tycho Brahe je rođen 1546. god.
u obitelji danskih plemića,

no u dobi od dvije godine bio je
otet kako bi ga odgojio njegov ujak.

Čini se da njegovim roditeljima
to nije smetalo.

Tycho je trebao ostvariti
karijeru u pravu, no

nakon što je s trinaest godina
svjedočio pomrčini sunca

počeo je provoditi
više vremena

s profesorima matematike i znanosti,

koji su ga podučili umijeću
promatranja neba.

Kad ga je ujak, nekoliko godina kasnije,
poslao u Njemačku, Tycho je

već izgubio interes
za proučavanje prava,

umjesto toga je čitao
astronomske knjige,

unaprijeđivao instrumente,

te pažljivo bilježio
pojave na noćnom nebu.

Nedugo nakon, njegova vlastita mjerenja

bila su točnija od onih u knjigama.

U Njemačkoj, Tycho je upao u malu svađu

s drugim studentom na zabavi

zbog jedne matematičke formule,

što je rezultiralo

mačevalačkim dvobojem
i Tychovim gubitkom dobrog dijela nosa.

Nakon toga, navodno je nosio

realističnu protezu od zlata i srebra

koju bi zalijepio za lice.

Na sreću, Tycho nije trebao nos

kako bi nastavio
sa svojim radom u astronomiji.

I dalje je proučavao noćno nebo

i izrađivao razne instrumente,

uključujući kvadrant
za mjerenje kuteva zvijezda

veličine zgrade.

Nakon mjeseci pažljivog promatranja,

Tycho je otkrio novu zvijezdu

u konstelaciji Kasiopeja.

Objava ovog otkrića jamčila mu je
status rock zvijezde

i ponude za znanstvene
pozicije diljem Europe.

U želji da ga zadrži,

Kralj Danske mu je ponudio

osobni otok s
najmodernijim observatorijem.

Nazvan Uraniborg, ovaj observatorij koštao
je otprilike 1% čitavog budžeta Danske

i bio je više poput dvorca,

sadržavajući formalne vrtove,

sobe za obitelj, osoblje i
gostujuće pripadnike kraljevske obitelji

i podzemni dio samo za
sve te divovske instrumente.

Tycho je sagradio i
tvornicu papira i tiskaru

kako bi objavljivao svoje radove,

te laboratorij za proučavanje alkemije.

A kako nijedan dvorac

nije potpun bez zabave,

Tycho je zaposlio patuljka vidovnjaka,

zvanog Jep, kao dvorsku ludu.

Živio je na svom otoku,

proučavao i tulumario otprilike 20 godina.

No, nakon razmirice
s novim danskim kraljem,

prihvatio je poziv svetog rimskog cara

da postane službeni
carski astronom u Pragu.

Ondje, upoznao je drugog
slavnog astronoma Johannesa Keplera,

koji mu je postao asistent.

Iako ga je Keplerov rad zanimao,

Tycho je štitio svoje podatke

i dvojica astronoma su se
često žestoko svađala.

Godine 1601., Tycho je prisustvovao
svečanom banketu

gdje je poprilično popio,

no bio je prepristojan da
napusti stol i olakša se,

pa je umjesto toga odlučio pretrpjeti.

To se pokazalo kao pogrešna ideja,

jer je brzo razvio infekciju mjehura

i umro nekoliko dana kasnije.

No i više od 400 godina nakon smrti,

Tycho je nastavio iznenađivati.

Kada mu je tijelo ekshumirano
i proučeno 2010. godine,

legendarni zlatni i srebrni nos

nije nigdje pronađen,

a kemijski tragovi
su upućivali

da je umjesto njega
nosio "casual" nos od mesinga.

Također se otkrilo da
Tychovi brkovi

sadrže neobično visoku
razinu otrovne žive.

Je li to bilo od lijeka koji
je koristio za liječenje infekcije?

Ostatak od njegovih
alkemijskih eksperimenata?

Ili ga je svadljivi
kolega Johannes Kepler

trovao kako bi došao u posjed
njegovih podataka?

Možda nećemo nikad saznati,

no ako opet pomislite
da znanstvenici vode dosadne živote

kopajte malo dublje.

Fascinantna priča vam je
možda nadomak vrška nosa.