Kako zamišljate život znanstvenika? Dosadan i monoton, provode beskrajne sate u laboratoriju bez ikakve socijalne interakcije? Možda neki, ali ne Tycho Brahe. Učenjak iz 16. stoljeća, koji je predvidio kretanje planeta i katalogizirao stotine zvijezda prije no što je teleskop izumljen, također je imao i bogat osobni život. Tycho Brahe je rođen 1546. god. u obitelji danskih plemića, no u dobi od dvije godine bio je otet kako bi ga odgojio njegov ujak. Čini se da njegovim roditeljima to nije smetalo. Tycho je trebao ostvariti karijeru u pravu, no nakon što je s trinaest godina svjedočio pomrčini sunca počeo je provoditi više vremena s profesorima matematike i znanosti, koji su ga podučili umijeću promatranja neba. Kad ga je ujak, nekoliko godina kasnije, poslao u Njemačku, Tycho je već izgubio interes za proučavanje prava, umjesto toga je čitao astronomske knjige, unaprijeđivao instrumente, te pažljivo bilježio pojave na noćnom nebu. Nedugo nakon, njegova vlastita mjerenja bila su točnija od onih u knjigama. U Njemačkoj, Tycho je upao u malu svađu s drugim studentom na zabavi zbog jedne matematičke formule, što je rezultiralo mačevalačkim dvobojem i Tychovim gubitkom dobrog dijela nosa. Nakon toga, navodno je nosio realističnu protezu od zlata i srebra koju bi zalijepio za lice. Na sreću, Tycho nije trebao nos kako bi nastavio sa svojim radom u astronomiji. I dalje je proučavao noćno nebo i izrađivao razne instrumente, uključujući kvadrant za mjerenje kuteva zvijezda veličine zgrade. Nakon mjeseci pažljivog promatranja, Tycho je otkrio novu zvijezdu u konstelaciji Kasiopeja. Objava ovog otkrića jamčila mu je status rock zvijezde i ponude za znanstvene pozicije diljem Europe. U želji da ga zadrži, Kralj Danske mu je ponudio osobni otok s najmodernijim observatorijem. Nazvan Uraniborg, ovaj observatorij koštao je otprilike 1% čitavog budžeta Danske i bio je više poput dvorca, sadržavajući formalne vrtove, sobe za obitelj, osoblje i gostujuće pripadnike kraljevske obitelji i podzemni dio samo za sve te divovske instrumente. Tycho je sagradio i tvornicu papira i tiskaru kako bi objavljivao svoje radove, te laboratorij za proučavanje alkemije. A kako nijedan dvorac nije potpun bez zabave, Tycho je zaposlio patuljka vidovnjaka, zvanog Jep, kao dvorsku ludu. Živio je na svom otoku, proučavao i tulumario otprilike 20 godina. No, nakon razmirice s novim danskim kraljem, prihvatio je poziv svetog rimskog cara da postane službeni carski astronom u Pragu. Ondje, upoznao je drugog slavnog astronoma Johannesa Keplera, koji mu je postao asistent. Iako ga je Keplerov rad zanimao, Tycho je štitio svoje podatke i dvojica astronoma su se često žestoko svađala. Godine 1601., Tycho je prisustvovao svečanom banketu gdje je poprilično popio, no bio je prepristojan da napusti stol i olakša se, pa je umjesto toga odlučio pretrpjeti. To se pokazalo kao pogrešna ideja, jer je brzo razvio infekciju mjehura i umro nekoliko dana kasnije. No i više od 400 godina nakon smrti, Tycho je nastavio iznenađivati. Kada mu je tijelo ekshumirano i proučeno 2010. godine, legendarni zlatni i srebrni nos nije nigdje pronađen, a kemijski tragovi su upućivali da je umjesto njega nosio "casual" nos od mesinga. Također se otkrilo da Tychovi brkovi sadrže neobično visoku razinu otrovne žive. Je li to bilo od lijeka koji je koristio za liječenje infekcije? Ostatak od njegovih alkemijskih eksperimenata? Ili ga je svadljivi kolega Johannes Kepler trovao kako bi došao u posjed njegovih podataka? Možda nećemo nikad saznati, no ako opet pomislite da znanstvenici vode dosadne živote kopajte malo dublje. Fascinantna priča vam je možda nadomak vrška nosa.