Iznenađujuće složeno putovanje kisika kroz tvoje tijelo - Enda Butler

Pogledaj punu lekciju na: http://ed.ted.com/lessons/oxygen-s-surprisingly-complex-journey-through-your-body-enda-butler

Kisik čini oko 21% zraka koji nas okružuje. U tvojem tijelu kisik ima presudnu ulogu u stvaranju energije u većini stanica. No, ako plinovi mogu učinkovito difundirati samo preko sitnih udaljenosti, kako kisik dospijeva do stanica u dubini tvoga tijela? Enda Butler prati iznenađujuće složeno putovanje kisika kroz tvoje tijelo.

Lekciju napravio Enda Butler, a animacije Compote Collective.

Udahneš oko 17 000 puta dnevno.

To je proces o kojem rijetko razmišljaš,

no iza scene odvija se
ogroman koordinirani rad.

Tvoji vitalni organi,

želudac,

mozak,

kosti,

pluća,

krv

i srce

zajedno rade kako bi te održali na životu

raznošenjem kisika do tkiva
po cijelom tvom tijelu.

Većini naših stanica potreban je kisik

jer je jedan od ključnih sastojaka
staničnog disanja.

To je proces u kojem se stvara
molekula ATP-a,

koju naše stanice koriste za pokretanje
svojih mnogih iznimnih funkcija.

No, dobivanje kisika po cijelom tijelu
iznenađujuće je težak zadatak.

Plin ulazi u stanice difuzijom iz okoline,

a to se uspješno događa
samo preko malih udaljenosti.

Kako bi kisik dospio do stanica
u našem tijelu,

potrebna mu je prometna veza.

Ovdje u igru ulazi oko 20 bilijuna
naših crvenih krvnih stanica.

Svaka od njih sadrži oko 270 milijuna
molekula hemoglobina, koji veže kisik

i krvi daje njenu grimiznu boju.

Kako bi napravilo te stanice,
tijelo koristi sirove materijale

koje dobivamo iz hrane koju jedemo.

Na neki način, moglo bi se reći
da putovanje kisika kroz tijelo

zapravo počinje u želucu.

Ovdje, kroz procese kemijske
i mehaničke razgradnje,

hrana biva razgrađena
na najsitnije elemente

poput željeza, sastavnice hemoglobina.

Željezo krvožilnim sustavom biva prenošeno

do hematopoetskog tkiva tijela.

Iz tog tkiva nastaju crvene krvne stanice,

a može ga se naći u šupljinama
za koštanu srž.

Bubrezi reguliraju našu razinu
crvenih krvnih stanica

lučenjem eritropoetina,

hormona zbog kojega koštana srž
povećava proizvodnju.

Naša tijela stvaraju oko 2.5 milijuna
crvenih krvnih stanica po sekundi,

broj jednak broju stanovnika Pariza,

kako bi kisik koji dospijeva do pluća
imao dostatan prijevoz.

Prije no što kisik može dospjeti do pluća,

mozak se mora uplesti.

Moždano deblo inicira disanje

slanjem poruke kroz tvoj živčani sustav,

sve do mišića rebara i dijafragme.

To uzrokuje njihovo skupljanje,

povećavajući prostor u prsnom košu,

zbog čega se pluća mogu proširiti.

Zbog tog proširenja pada unutarnji tlak
tvojih pluća,

zbog čega zrak može ući.

Primamljivo je pluća zamišljati
kao dva velika balona,

no ona su puno složenija od toga.

Evo zašto.

Crvene krvne stanice u žilama
unutar tvojih pluća

mogu pokupiti samo molekule kisika
koje su im jako blizu.

Da su nam pluća oblikovana kao baloni,

zrak koji nije u direktnom kontaktu s
unutarnjom površinom balona

ne bi mogao difundirati preko nje.

Srećom, arhitektura naših pluća
osigurava vrlo maleno traćenje kisika.

Njihova je unutrašnjost podijeljena
na stotine milijuna

minijaturnih nastavaka
sličnih balonima, alveola,

koji drastično povećavaju
dodirnu površinu

do oko 100 kvadratnih metara.

Stijenke alveola napravljene su od
iznimno tankih plosnatih stanica

koje su okružene kapilarama.

Stijenke alveola i kapilare zajedno čine
membranu debelu dvije stanice

koja krv i kisik zbliži
dovoljno za difuziju.

Ove su kisikom obogaćene stanice
onda prenesene do pluća

krvožilnim sustavom,

ogromnom skupinom krvnih žila koje
dospijevaju do svake stanice u tijelu.

Kad bismo poredali taj sustav
od kraja do kraja u ravnu liniju,

žile bi se mogle nekoliko puta
omotati oko Zemlje.

Za pokretanje crvenih krvnih stanica
kroz taj dugački sustav

potrebna je prilično snažna pumpa,

pa tu u igru ulazi tvoje srce.

Ljudsko srce pumpa krv
prosječno 100 000 puta dnevno,

što omogućuje kisiku
da dospije gdje treba stići,

upotpunivši timski rad tijela.

Samo razmisli - cijeli je ovaj složeni
sustav izgrađen zbog raznošenja

sićušnih molekula kisika.

Kada bi se samo jedan dio pokvario,
i mi bismo.

Udahni.

Tvoj želudac, mozak, kosti,
pluća, krv i srce

nastavljaju svoj iznimni koordinirani rad
koji te održava na životu.

Izdahni.