Nova proizvodna revolucija je ovdje

Ekonomski rast je bio usporen tijekom zadnjih 50 godina, ali olakšanje bi moglo stići iz neočekivanog mjesta -- novog oblika proizvodnje koji niti je ono što ste mislili da je, niti je tamo gdje ste mislili da će biti. Promišljaoc industrijskih sustava Olivier Scalabre iznosi u detalje kako će četvrta revolucija u proizvodnji iznjedriti makroekonomski pomak i povećati zaposlenost, proizvodnost i rast.

Ljudi, imamo problem.

(Smijeh)

Razvoj usporava, i to je bitno.

Naša globalna ekonomija prestaje rasti.

I to nije novost.

Razvoj zapravo opada zadnjih 50 godina.

Ako nastavimo ovako, moramo naučiti

kako živjeti u svijetu bez razvoja
tijekom sljedećeg desetljeća.

Ovo je zastrašujuće jer,
kada ekonomija ne raste,

naša djeca nemaju bolji život.

Još je strašnije to što, ukoliko kolač
ne raste,

svatko od nas dobija manji komad

Tada smo se spremni boriti za veći.

To uzrokuje napetosti i ozbiljne sukobe.

Rast je jako bitan.

Ako pogledamo povijest rasta,

razdoblja velikog rasta su uvijek
bila potaknuta

velikim proizvodnim revolucijama.

Dogodilo se tri puta, svakih
50-60 godina.

Parni stroj sredinom 19. stoljeća,

model masovne proizvodnje
početkom 20. stoljeća --

hvala, gospodine Ford,

I prvi automatizacijski val
u 1970-ima.

Zašto su ove revolucije
u proizvodnji

uzrokovale ogroman rast
naših ekonomija?

Zato što su ubacile
ogromno poboljšanje proizvodnosti.

Prilično je jednostavno:

da bi došlo do rasta,
mora se više proizvoditi,

dodavati više u ekonomiju.

To znači ili više rada
ili više kapitala ili više proizvodnosti.

Svaki puta, proizvodnost
je bila poluga rasta.

Ja sam ovdje danas
da vam kažem

da smo na rubu još jedne
velike promjene,

koja, za čudo,

opet dolazi iz proizvodnje.

Ona će nas izvesti iz
krize rasta

i radikalno promijeniti način
na koji je globalizacija oblikovana.

tijekom zadnjeg desetljeća.

Ovdje sam da vam ispričam o zapanjujućoj
četvrtoj proizvodnoj revoluciji

koja je u tijeku.

Nije da smo završili
sa proizvodnjom

od zadnje revolucije.

Zapravo, već smo imali
neke jadne pokušaje

da ju oživimo.

Ali niti jedan nije bio
veliki remont

potreban da bi opet rasli.

Npr., pokušali smo
ih premjestiti offshore

kako bi smanjili troškove
i iskoristili jeftini rad

Ne samo da ovo nije
dovelo do proizvodnosti.

već je samo kratkoročno
uštedjelo novac,

jer jeftini rad nije ostao
jeftinim za dugo.

Nakon toga, pokušali smo
sa većim tvornicama

I specijalizacijom proizvoda.

Ideja je bila da možemo dobiti
puno jedne vrste prozvoda

i imati zalihu za
prodati sa potražnjom.

To je pomoglo proizvodnosti,
neko vrijeme.

Ali je uvelo puno rigidnosti
u opskrbni lanac.

Uznimo modnu maloprodaju
kao primjer.

Tradicionalne tvrtke koje se bave
odjećom

su izgradile offshore, globalne,
rigidne lance opskrbe.

Kada su tvrtke brze mode,
poput Zare

počele nadomjestati svoje
zalihe brže

od dvije kolekcije u godini do
jedne u mjesecu,

nitko nije mogao držati taj tempo.

Većina njih danas su u
velikim problemima.

No, unatoč svim nedostatcima,

to su tvornice kakve znamo danas.

Kada se otvore vrata,

izgledaju isto kao prije
50 godina.

Samo smo promijenili položaj,
veličinu i način poslovanja.

Možete li navesti još nešto
što izgleda isto

kao i prije 50 godina?

To je suludo.

Prilagodili smo model koliko
smo mogli,

ali sada smo došli do
granice.

Nakon svih propalih pokušaja
popravka proizvodnog modela,

misilili smo da će razvoj doći
od negdje drugdje.

Okrenuli smo se
tehnološkom području --

tamo je bilo poprilično
puno inovacija.

Samo da imenujem jednu:
internet.

Nadali smo se da će
dovesta do rasta.

I stvarno, promijenio nam je živote.

Napravio je velike valove
u medijima, usluzi, zabavi

Ali nije napravio puno za
proizvodnost.

Zapravo, iznenađujuće je da
proizvodnost pada

unatoč svim ovim
inovacijskim naporima.

Zamislite, pregledavanje Facebooka
na poslu,

gledanje Youtube videa nas je
napravilo manje produktivnim.

Čudno.

(Smijeh)

Ovo je zašto nema rasta.

Nismo uspjeli obnoviti
prostor proizvodnje,

i velike tehnološke inovacije su se
odigrale mimo njega.

Ali što ako možemo
ujediniti te sile?

Što ako se postojeća proizvodnja
i velika tehnološka inovacija

spoje kako bi stvorile novu proizvodnju?

Pogodak!

Ovo je četvrta revolucija
u proizvodnji

i događa se sada.

Značajne tehnologije ulaze u
proizvodni prostor,

i to naveliko.

To će unaprijediti industrijsku
proizvodnost za više od trećine

Ovo je značajno, i dovesti će
do rasta.

Dopustite da vam spomenem
nekoliko.

Jeste li se već susreli sa naprednim
robotima u proizvodnji?

Veliki su kao ljudi,

zapravo surađuju sa njma.

mogu se programirati

kako bi izveli složene zadatke
koje se ne ponavljaju.

U današnjim tvornicama, samo 8%
zadataka je automatizirano.

Manje složeni i oni
koji se više ponavljaju.

To će biti 25% za 10 godina.

Znači, do 2025.,

napredni roboti će
nadopunjavati radnike

da bi, zajedno, bili 20%
produktivniji,

da bi imali 20% veći
proizvodni output,

da bi postigli 20-postotni dodatni rast.

Ovo nije neka zamišljena
ideja iz budućnosti.

Ti roboti rade za nas upravo sada.

Prošle godine u SAD-u, pomogli su Amazonu
da pripremi i pošalje sve proizvode

za Cyber Monday,

godišnji vrhunac online prodaje.

Prošle godine u SAD-u

to je bio najveći dan u godini
i povijesti za online kupovinu

Potrošači su potrošili 3 milijarde dolara
na elektroniku.

To je stvarni ekonomski rast.

A tu je i aditivna proizvodnja,
3D printanje.

3D printanje je već unaprijedilo
proizvodnju plastike.

A sada to isto radi sa metalom.

To nisu zanemarive industrije.

Plastika i metal
predstavljaju 25 posto

svjetskog procesa proizvodnje.

Uzmimo primjer iz života.

Unutar zračne industrije,

mlaznice za gorivo su među
složenijim dijelovima za proizvesti

iz jednog razloga:

sastoje se od dvadeset
različitih dijelova

koji se moraju
odvojeno proizvesti

a onda pomno sastaviti.

Zračne kompanije sada koriste
3D printanje

pomoću kojega mogu tih 20
različitih dijelova

zamijeniti za samo jedan.

Rezultati?

Produktivnost je viša za 40 posto.

40 posto više outputa,
40 posto viša stopa rasta

za ovu industriju.

Ali, najuzbudljiviji dio ove nove
proizvodne revolucije

leži izvan same proizvodnosti.

Riječ je o proizvodnji
boljih, pametnijih proizvoda.

Riječ je o mogućnosti prilagodbe.

Zamislite svijet u kojem možete kupiti
proizvod kakkvog baš želite

sa funkcionalnostima koje
vam trebaju,

dizajnom kakvog želite

sa istom cijenom i rokom

koji ima proizvod koji je
masovno proizveden.

kao što je vaš auto, odjeća
ili mobilni telefon.

Nova revolucija u proizvodnji
to čini mogućim.

Napredni roboti mogu biti
programirani

kako bi izveli bilo koju
konfiguraciju proizvoda

bez čekanja na pripremu ili početak rada.

3D printeri odmah proizvode
svaki dizajn prilagođen korisniku.

Sada možemo proizvesti jednu grupu
proizvoda, vašeg proizvoda

po istoj cijeni i unutar istog intervala
kao grupu različitih.

To je samo par primjera
revolucije u proizvodnji koja je na djelu.

Ne samo da će prozivodnja
postati produktivnija,

nego i fleksibilnija,

a upravo to su elementi rasta
koji su nedostajali.

Ali postoje i značajnije
posljedice.

za sve nas,
kada se proizvodnja vrati u centar pažnje

to će stvoriti veliki
makroekonomski pomak.

Prvo, tvornice će biti premještene
na domaća tržišta.

U svijetu prilagođenosti korisniku

blizina potrošača je novo pravilo.

Nakon toga, naše tvornice će biti
manje, agilne.

Opseg više nije bitan,
bitna je fleksibilnost.

Raditi će na bazi izrađenog
po mjeri multi proizvoda.

Promjena će biti korjenita.

Globalizacija će ući u novo doba.

Istok prema Zapadu tijek trgovine

biti će zamijenjen regionalnim
tijekom trgovine.

Istok za Istok, Zapad za Zapad.

Kada malo razmislite,

stari model je sulud.

Gomilanje zaliha, izrada proizvoda
koji putuju preko cijelog svijeta

prije nego dosegnu
krajnjeg korisnika

U novom modelu, proizvodnja
odmah pored potrošačkog tržišta

biti će puno čišća,
puno bolja za naš okoliš.

U zrelim ekonomijama,
proizvodnja će se vratiti kući,

stvarajući nova zaposlenja,

više proizvodnosti i više rasta.

Dobre vijesti, zar ne?

Ali ima jedna kvaka sa rastom - -

ne dolazi sam po sebi.

Zrele ekonomije ga moraju dosegnuti.

Morati ćemo znatno
preškolovati svoju radnu snagu.

U većini zemalja,
kao u mojoj zemlji, Francuskoj,

rekli smo svojoj djeci
da proizvodnja nema budućnosti.

Da je to nešto što se događa daleko.

Sada to moramo ispraviti

i opet podučavati proizvodnju na
sveučilištima.

Samo će zemlje koje se hrabro
preoblikuju

moći uhvatiti ovaj rast.

To je ujedno i šansa
za nerazvijene zemlje.

Naravno da Kina i druge
ekonomije u nastajanju

više neće biti tvornicom svijeta.

Dugoročno, to nije bio
održiv model,

kako te zemlje postaju sve bogatije.

Prošle godine, bilo je skoro
jednako skupo proizvoditi u Brazilu

kao u Francuskoj.

Do 2018, troškovi proizvodnje u Kini
bit će jednaki onima u SAD-u.

Nova revolucija proizvodnje

će ubrzati prijelaz tih
ekonomija u nastajanju

prema modelu domaće potrošnje.

I to je dobro,

jer će stvoriti rast.

U sljedećih pet godina,

sljedećih milijarda potrošača u Kini
će ubrizgati više rasta u naše ekonomije

nego top 5 euro-tržišta zajedno.

Četvrta proizvodna revolucija
je prilika za sve nas.

Ako to odigramo kako treba,

vidjeti ćemo održiv rast
u svim našim ekonomijama.

To znači više blagostanja,
razdijeljenog među nama

i bolju budućnost za našu djecu.

Hvala.

(Pljesak)