Kako su jezici evoluirali - Alex Gendler

Pogledajte cijelu lekciju: http://ed.ted.com/lessons/how-languages-evolve-alex-gendler

Tjekom ljudske historije, hiljade jezika se razvilo iz znatno manje broja. Kako smo završili sa tako mnogo jezika? Kako da ih sve povežemo? Alex Gendler objašnjava kako lingvisti grupiraju jezike u porodice jezika, pokazujući kako lingvistička mapa nam daje ključni uvid prošlost.

Lekcija od AlexGendler, animaciju izradio Igor Coric.

U biblijskoj priči
o tornju Babela,

cijelo čovječanstvo je koristilo
samo jedan jezik

dok se nisu podjelili
na mnogo grupa

nesposobni da razumiju jedni druge.

Mi ne znamo da li je
ikada postojao takav jezik,

ali znamo da danas postoji hiljade jezika

koji se mogu historijski povezati
sa manjim brojem njih.

Kako samo završili
sa ovako mnogo?

U ranim danima ljudske migracije,

svijet je bio manje naseljen.

Grupe ljudi koje su
dijelile jedan jezik i kulturu

često su se podijelile
na manje grupe (plemena),

u potrazi za hranom
i obradivim zemljištem.

Migrirajući i naseljavajući nova mjesta,

počeli su se izolovati jedni od drugih

i razvijati se
u različitim pravcima.

Tako su živjeli stoljećima
u raznim uslovima,

jedući različitu hranu

i nailazili su na razna susjedna plemena

pretvarajući slične dijalekte
sa sličnim izgovorima i vokabularom

u značajno drugačije jezike,

nastavljajući s podjelama kako je
populacija rasla i dijelila se dalje.

Kao geolozi, moderni lingvisti žele
da otkriju i dokumentuju ovaj proces

prateći različite jezike koliko to mogu

do zajedničkih predaka
ili proto-jezika.

Grupa jezika, koja je na ovaj način
povezana zove se porodica jezika,

koja može da sadrži više grana
i pod porodica.

Kako da ustanovimo
koji su jezici povezani?

Ukoliko slično zvuče,
to nam ne govori mnogo.

Mogu se sastojati od posuđenih termina
i lažnih glagola

prije nego što polaze
od zajedničkih korjena.

Gramatika i sintaksa
su pouzadniji vodiči,

kao i osnovni vokabular,

kao što su zamjenice, brojevi,
i srodni pojmovi,

koje imaju male šanse da budu posuđeni.

Sistematski upređivajući ove pojmove

i uzimajući u obzir obične obrasce
zvučnih promjena

i korespodenciju između dva jezika,

lingvisti mogu da ustanove povezanost,

da pronađu posebne tragove
njihove povezanosti kroz historiju

te mogu da rekonstruišu drevne jezike
bez pisanih tragova.

Lingvisti mogu da otkriju
i druge važne historijske tragove,

koji su povezani geografskim i
životnim korjenima drevnih naroda

bazirajući se na riječima
koje su urođene,

i koje su posuđene.

Postoje dva glavna problema
s kojim se lingvisti susreću

kada prave jezične mape.

Jedan od njih je i nepostojanje
jasnog načina odlučivanja

gdje bi te mape trebale
da završe, odnosno

koji se dijalekti mogu posmatrati
kao suprotni jezici, i obratno.

Kineski jezik je klasifikovan
kao jedan jezik,

ali sadrži dijalekte koji su
međusobno nerazumljivi,

dok oni koji govore Španski i Portugalski

mogu često da razumiju jedni druge.

Jezike govore živi ljudi

tako da ne postoje
uredno podijeljene kategorije,

ali postoji postepena tendencija
da se prelaze

jezične granice i klasifikacije.

Često razlike između jezika i dijalekta

zavise od mjenjanja političih
i nacionalnih preferencija,

umjesto bilo kojeg lingvističkog svojstva.

To je zašto odgovor na pitanje,
"Koliko je jezika postoji?"

može varirati između 3.000 i 8.000,

zavisno od toga kako se broji.

Drugi problem je kako
odmićemo unazad kroz istraživanje

prilazeći kraju mapiranja jezika,

manje je dokaza o jezicima.

Trenutna podjela
glavnih jezičnih porodica

predstavlja limit u povezanostima
jezika koji se mogu uspostaviti

sa određenom dozom sigurnosti,

što znači da jezici različitih porodica

u pravilu nisu povezani
ni na jednom nivou.

Ali ovo se može promjeniti.

Postoji mnogo prijedloga
oko jezičnih veza --

ili super porodica --
koje su špekulativne,

neke su opće prihvaćene

a neke se razmatraju,

pogotovo za urođene jezike
koje govore mali broj ljudi

koji se više i ne proučavaju.

Možda nikada nećemo
moći reći kako je jezik postao,

ili da li su svi jezici svijeta,
potekli od jednog

koji su rasuti kroz historijske migracije

Kada sljedeći put čujete strani jezik,
obratite pažnju.

Možda nije toliko nepoznat uopće.