Što se dogodi u vašem mozgu kada obratite pažnju?

Pažnja nije samo nešto na što se fokusiramo, to je također ono što mozak isfiltrira. Istraživajući obrasce u mozgu dok se ljud pokušavaju fokusirati, računalni neuroznanstvenik Mehdi Ordikhani-Seyedlar se nada da će približiti mozak i kompjuter. gradeći modele koji će pomoći izliječiti ADHD i pomoći onima koji su izgubili mogućnost komuniciranja. Poslušajte više o tome u ovom kratkom, zanimljivom govoru.

Obratiti pažnju na nešto;

nije jednostavno, zar ne?

To je zato što našu pažnju u isto
vrijeme odvlače različite stvari,

i zapravo je fascinantno što
možete ostati fokusirani.

Mnogu ljudi misle da je za pažnju
bitno na što se fokusiramo,

ali bitno je i koje informacije
mozak pokušava filtrirati.

Postoje dva načina da
obratite pažnju.

Prvi je očita pažnja.

U očitoj pažnji, pokrećete
oči prema nečemu

kako bi obratili pažnju.

Postoji i prikrivena pažnja.

U prikrivenoj pažnji, obraćate
pažnju na nešto

ali bez pokretanja očiju.

Dobar primjer je vožnja.

Očita pažnja, smjer pogleda,

je naprijed,

ali je vaša prikrivena pažnja ta

koja konstantno pregledava okolinu,

dok ne gledate u nju.

Ja sam računalni neuroznanstvenik,

i radim na kognitivnim
mozak-mašina sučeljima,

to jest, približavam mozak i računalo.

Volim obrasce mozga.

Obrasci mozga su bitni za nas

jer na temelju njih možemo
sagraditi modele za računala,

i na temelju tih modela

računalo može prepoznati
koliko dobro naš mozak radi.

I ako ne radi dobro,

sama računala mogu se
koristiti za ocjenu stanja

u terapiji.

Ali to znači da ako

odaberemo pogrešne obrasce,

dobit ćemo pogrešne modele

i time pogrešnu terapiju.

Zar ne?

U slučaju pažnje,

činjenica da možemo

promjeniti našu patnju ne samo očima

već i samim mišljenjem --

to čini prikrivenu pažnju
zanimljivim modelom za računala.

Htio sam znati koji su obrasci
moždanih valova

kada se radi o očitoj
ili prikrivenoj pažnji.

Postavio sam za to eksperiment.

U eksperimentu postoje dva
trepteća kvadrata,

jedan treperi sporije od drugog.

ovisno o tome na koji se obrati pažnja,

određeni dijelovi mozga
počinju rezonirati istom frekvencijom

kojom kvadrat treperi.

Analizirajući vaše signale u mozgu,

možemo pratiti gdje točno gledate

ili na što obraćate pažnju.

Da vidite što se dešava u vašem mozgu
kada se služite očitom pažnjom,

pitao sam ljude da gledaju
u jedan od kvadrata

i obrate pažnju na njega.

U tom slučaju, očekivano, vidjeli
smo da su se ovi trepteći pravokutnici

pojavili u signalima mozga

koji dolaze iz stražnjeg dijela glave,

koji obrađuje vidne informacije.

Ali mene je zanimalo

što se desi kada obraćamo
prikrivenu pažnju.

Ovaj put sam pitao ljude
da gledaju u sredinu monitora

i bez pomjeranja očiju

obrate pažnju na kvadrate.

Kad smo to napravili,

vidjeli smo obje frekvencije titranja u
signalima u mozgu,

ali zanimljivo,

jedna od njih, na koju je
osoba obraćala pažnju,

imala je jače signale,

što znači da postoji nešto u mozgu

što obrađuje ove informacije

i to je zapravo bila
aktivacija čeone regije

Čeona regija mozga odgovorna je za

više kognitivne funkcije kod ljudi.

Čeoni režanj izgleda
funkcionira kao filter

pokušavajući pustiti informacije samo
iz onog kvadrata

na koji obraćate pažnju,

i pokušavajući inhibirati informacije
iz ignoriranog kvadrata.

Mogućnost filtracije mozga
je ključ pažnje

koji nedostaje u nekih ljudi,

na primjer ljudi s ADHD-om.

Ljudi s ADHD-om ne mogu
inhibirati distrakciju

i zato se ne mogu fokusirati
dugo na jedan zadatak.

Ali što ako ova osoba

može igrati određenu računalnu igru

dok je mozak spojen na računalo,

i tako naučiti mozak

da inhibira te distrakcije?

ADHD je samo jedan primjer.

Možemo koristiti ova kognitivna
mozak-mašina sučelja

za razna kognitivna polja.

Prije nekoliko godina

je moj djed imao moždani udar,
i izgubio mogućnost govora.

Mogao je razumjeti svakoga,
ali nije mogao odgovoriti,

čak ni napisati, bio je nepismen.

Umro je u tišini.

Sjećam se da sam tada razmišljao;

što ako imamo računalo

koje govori umjesto njega?

Sad, nakon godina u ovom polju znanosti,

vidim da je to možda i moguće.

Zamislite da možete pronaći
moždane valove

kada ljudi misle o slikama ili slovima,

na primjer, slovo A stvara
drugačije moždane valove

nego slovo B, i tako dalje.

Može li računalo jednog dana
komunicirati za ljude koji ne mogu?

Što ako nam računalo

može pomoći razumjeti
misli osobe u komi?

Nismo još došli do toga,

ali obratite pažnju.

Bit ćemo tamo ubrzo.

Hvala vam.

(Pljesak)