1
00:00:06,821 --> 00:00:10,809
Zamislite da ste u kvizu i morate
izabrati između dvije nagrade:

2
00:00:10,809 --> 00:00:12,438
dijamanta

3
00:00:12,438 --> 00:00:14,378
ili boce vode.

4
00:00:14,378 --> 00:00:15,679
To je jednostavan izbor.

5
00:00:15,679 --> 00:00:18,028
Dijamanti su očito vrjedniji.

6
00:00:18,028 --> 00:00:20,523
Sad zamislite 
da ponovno imate isti izbor,

7
00:00:20,523 --> 00:00:22,780
samo ovog puta niste na kvizu,

8
00:00:22,780 --> 00:00:26,660
već dehidrirani u pustinji
nakon što ste danima lutali.

9
00:00:26,660 --> 00:00:28,320
Birate li drugačije?

10
00:00:28,320 --> 00:00:31,830
Zašto? Nisu li dijamanti vrjedniji?

11
00:00:31,830 --> 00:00:34,260
To je paradoks vrijednosti,

12
00:00:34,260 --> 00:00:38,228
slavno opisan od vodećeg
ekonomista Adama Smitha.

13
00:00:38,228 --> 00:00:43,214
I kaže da definiranje vrijednosti
nije tako jednostavno kako se čini.

14
00:00:43,214 --> 00:00:47,349
Na kvizu, razmišljate o vrijednosti
razmjene svakog predmeta,

15
00:00:47,349 --> 00:00:50,341
ono što možete za njih kasnije dobiti,

16
00:00:50,341 --> 00:00:52,990
ali u hitnom slučaju, 
kao u scenariju u pustinji,

17
00:00:52,990 --> 00:00:56,213
ono što je najvažnije 
je korisna vrijednost,

18
00:00:56,213 --> 00:00:59,250
odnosno koliko vam pomaže
u trenutnoj situaciji.

19
00:00:59,250 --> 00:01:01,971
I zato što možemo odabrati
samo jednu opciju,

20
00:01:01,971 --> 00:01:05,100
moramo razmisliti
i o oportunitetnom trošku,

21
00:01:05,100 --> 00:01:08,460
odnosno što gubimo
kada odustanemo od jedne stvari.

22
00:01:08,460 --> 00:01:11,961
Poslije svega, nije važno koliko možete
zaraditi prodajom dijamanta

23
00:01:11,961 --> 00:01:14,572
ako nikad ne izađete iz pustinje.

24
00:01:14,572 --> 00:01:17,532
Većina modernih ekonomista 
bavi se paradoksom vrijednosti

25
00:01:17,532 --> 00:01:20,032
pokušavajući ujediniti ova razmatranja

26
00:01:20,032 --> 00:01:22,071
u konceptu korisnosti,

27
00:01:22,071 --> 00:01:25,573
odnosno koliko dobro nešto zadovoljava
želje ili potrebe osobe.

28
00:01:25,573 --> 00:01:28,580
Korisnost se može primijeniti
u bilo čemu, od potrebe za hranom

29
00:01:28,580 --> 00:01:30,782
do zadovoljstva kada čujete
najdražu pjesmu

30
00:01:30,782 --> 00:01:35,051
i varirat će za različite ljude i prilike.

31
00:01:35,051 --> 00:01:38,534
Tržišna ekonomija pruža nam
jednostavan način da pratimo korisnost.

32
00:01:38,534 --> 00:01:41,422
Jednostavno, korisnost
koju nešto ima za vas

33
00:01:41,422 --> 00:01:44,262
odražava se u tome koliko
biste bili spremni platiti za to.

34
00:01:44,262 --> 00:01:46,433
Sad, zamislite da ste opet u pustinji,

35
00:01:46,433 --> 00:01:50,251
samo ovoga puta, nudi vam se
novi dijamant i boca vode

36
00:01:50,251 --> 00:01:52,033
svakih pet minuta.

37
00:01:52,033 --> 00:01:55,691
Ako ste kao većina ljudi, 
prvo ćete uzeti dovoljno vode za putovanje,

38
00:01:55,691 --> 00:01:58,793
i onda koliko god dijamanata 
možete nositi.

39
00:01:58,793 --> 00:02:01,293
Ovo se događa 
zbog marginalne korisnosti,

40
00:02:01,293 --> 00:02:04,162
i to znači da kada birate
između dijamanata i vode,

41
00:02:04,162 --> 00:02:07,472
uspoređujete korisnost dobivenu
od svake dodatne boce vode

42
00:02:07,472 --> 00:02:09,612
ili dodatnog dijamanta.

43
00:02:09,612 --> 00:02:12,532
I to radite svakog puta kada
dobijete ponudu.

44
00:02:12,532 --> 00:02:16,123
Prva boca vode vrijedi vam više
nego bilo koja količina dijamanata,

45
00:02:16,123 --> 00:02:19,023
ali uskoro imate svu vodu koju trebate.

46
00:02:19,023 --> 00:02:22,291
Nakon nekog vremena, 
svaka boca vode postaje teret.

47
00:02:22,291 --> 00:02:25,013
Tada počinjete birati 
dijamante umjesto vode.

48
00:02:25,013 --> 00:02:27,313
To nije samo za nužne stvari, poput vode.

49
00:02:27,313 --> 00:02:30,253
Kod većine stvari,
što ih više steknete,

50
00:02:30,253 --> 00:02:34,214
manje korisne ili zanimljive postaju.

51
00:02:34,214 --> 00:02:37,344
Ovo je zakon opadajuće
marginalne korisnosti.

52
00:02:37,344 --> 00:02:40,654
Rado ćete kupiti dvije
ili tri porcije najdraže hrane,

53
00:02:40,654 --> 00:02:42,764
ali od četvrte će vam biti muka,

54
00:02:42,764 --> 00:02:45,654
a stota bi se pokvarila 
prije nego dođete do nje.

55
00:02:45,654 --> 00:02:49,344
Ili možete plaćati da gledate
isti film nanovo dok vam ne dosadi

56
00:02:49,344 --> 00:02:50,925
ili ne potrošite sav novac.

57
00:02:50,925 --> 00:02:52,973
U svakom slučaju, doći ćete do točke

58
00:02:52,973 --> 00:02:57,284
gdje je marginalna korisnost za kupovinu
još jedne ulaznice za film nula.

59
00:02:57,284 --> 00:03:01,479
Korisnost se ne primjenjuje samo na
kupnju stvari, već na sve naše odluke.

60
00:03:01,479 --> 00:03:05,324
I intuitivni način za maksimiziranje
i izbjegavanje opadanja

61
00:03:05,324 --> 00:03:08,753
je varirati kako trošimo 
naše vrijeme i resurse.

62
00:03:08,753 --> 00:03:10,614
Kada su osnovne potrebe zadovoljene,

63
00:03:10,614 --> 00:03:13,005
teoretski odlučujemo 
investirati u odabire

64
00:03:13,005 --> 00:03:15,855
samo do točke kada su korisni
ili u njima uživamo.

65
00:03:15,855 --> 00:03:19,755
Naravno, kako učinkovito bilo tko od nas
maksimizira korisnost u stvarnom životu

66
00:03:19,755 --> 00:03:21,383
je druga priča.

67
00:03:21,383 --> 00:03:25,235
Ali pomaže sjetiti se da
najveća vrijednost dolazi od nas,

68
00:03:25,235 --> 00:03:26,685
od potreba koje dijelimo,

69
00:03:26,685 --> 00:03:28,016
stvari u kojima uživamo,

70
00:03:28,016 --> 00:03:29,645
i u izborima koje činimo.