WEBVTT

00:00:00.930 --> 00:00:04.058
Svakodnevno smo suočeni s problemima 
kao što su klimatske promjene

00:00:04.058 --> 00:00:05.488
ili sigurnosti cjepiva

00:00:05.488 --> 00:00:08.528
gdje moramo odgovoriti na 
pitanja čiji se odgovori

00:00:08.528 --> 00:00:11.989
oslanjaju na znanstvene informacije.

00:00:11.989 --> 00:00:14.870
Znanstvenici govore o 
globalnom zatopljenju.

00:00:14.870 --> 00:00:17.411
Govore nam da su cjepiva sigurna.

00:00:17.411 --> 00:00:19.465
Kako znati da su oni u pravu?

00:00:19.465 --> 00:00:21.429
Zašto bi trebali vjerovati znanosti?

00:00:21.429 --> 00:00:24.898
Činjenica je da mnogi od nas
ne vjeruju u znanost.


00:00:24.898 --> 00:00:27.074
Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da

00:00:27.074 --> 00:00:30.084
velika većina američke popoulacije

00:00:30.084 --> 00:00:33.625
ne vjeruje da se klima
mijenja zbog ljudskih aktivnosti.


00:00:33.625 --> 00:00:36.564
ne misle da postoji
evolucija prirodnom selekcijom,


00:00:36.564 --> 00:00:40.465
i nisu uvjereni u sigurnost cjepiva.

NOTE Paragraph

00:00:40.465 --> 00:00:44.096
Zašto bismo vjerovali znanosti?

00:00:44.096 --> 00:00:47.707
Znanstvenici ne vole govoriti 
o znanosti kao predmetu vjerovanja.


00:00:47.707 --> 00:00:50.294
Oni bi suprostavili znanost i vjeru

00:00:50.294 --> 00:00:53.260
smatrajući da je vjerovanje domena vjere.

00:00:53.260 --> 00:00:57.038
Vjera je zasebna stvar
i različita od znanosti.


00:00:57.038 --> 00:01:00.190
Doduše religija je zasnovana na vjerovanju

00:01:00.190 --> 00:01:03.884
ili možda ishodu Paskalove oklade.

00:01:03.884 --> 00:01:06.560
Blaise Pascal bio je matematičar 
sedamnaestoga stoljeća

00:01:06.560 --> 00:01:09.370
koji je pokušao dati znanstveno
objašnjenje na pitanje


00:01:09.370 --> 00:01:11.242
trebamo li vjerovati u Boga

00:01:11.242 --> 00:01:13.846
te njegova oklada glasi ovako:

00:01:13.846 --> 00:01:16.395
Ako Bog ne postoji,

00:01:16.395 --> 00:01:18.420
ali odlučim vjerovati u njega

00:01:18.420 --> 00:01:20.398
neću izgubiti mnogo.

00:01:20.398 --> 00:01:22.011
Možda par sati nedjeljom.

00:01:22.011 --> 00:01:23.004
(Smijeh)

00:01:23.004 --> 00:01:26.385
Ali ako On postoji i 
ja ne vjerujem u njega,

00:01:26.385 --> 00:01:28.402
onda sam u nevolji.

00:01:28.402 --> 00:01:31.438
Pascal je zaključio da je bolje 
da vjerujemo u Boga.

00:01:31.438 --> 00:01:33.610
Ili kako je jedan od mojih 
kolega profesora rekao,

00:01:33.610 --> 00:01:35.836
"Zgrabio se za ogradu vjere."

00:01:35.836 --> 00:01:37.772
Napravio je iskorak u vjeri

00:01:37.772 --> 00:01:42.296
ostavljajući znanost i 
racionalizam iza sebe.

NOTE Paragraph

00:01:42.296 --> 00:01:44.992
Činjenica je za mnoge od nas

00:01:44.992 --> 00:01:48.126
da su mnoge znanstvene 
tvrdnje iskorak u vjeri.

00:01:48.126 --> 00:01:52.511
Ne možemo sami prosuditi znanstvene 
tvrdnje u većini slučajeva.


00:01:52.511 --> 00:01:55.351
Ovo također vrijedi
za većinu znanstvenika


00:01:55.351 --> 00:01:57.681
izvan okvira njihovih specijalnosti.

00:01:57.681 --> 00:02:00.201
Ako bolje razmislimo, 
geolog nam ne može reći

00:02:00.201 --> 00:02:01.951
je li cijepljenje sigurno.

00:02:01.951 --> 00:02:04.951
Većina kemičara nije 
stručna u teoriji evolucije.

00:02:04.951 --> 00:02:07.210
Fizičar vam ne može reći,

00:02:07.210 --> 00:02:08.653
unatoč tvrdnjama nekih

00:02:08.653 --> 00:02:12.007
uzrokuje li pušenje rak.

00:02:12.007 --> 00:02:14.457
Ako i sami znanstvenici

00:02:14.457 --> 00:02:15.733
moraju imati vjere

00:02:15.733 --> 00:02:17.655
izvan vlastitih područja

00:02:17.655 --> 00:02:21.583
zašto onda prihvaćaju
tvrdnje drugih znanstvenika? 


00:02:21.583 --> 00:02:23.881
Zašto vjeruju tvrdnjama jedni drugih?

00:02:23.881 --> 00:02:27.171
Trebamo li vjerovati tim tvrdnjama?

NOTE Paragraph

00:02:27.171 --> 00:02:29.947
Željela bih raspraviti 
o tome da trebamo vjerovati

00:02:29.947 --> 00:02:32.830
ali ne iz razloga što većina od nas misli.

00:02:32.830 --> 00:02:35.160
Većina je u školi učila
da su razlog zašto bismo trebali


00:02:35.160 --> 00:02:38.572
vjerovati u znanost - znanstvene metode.

00:02:38.572 --> 00:02:41.488
Učili su nas da se znanstvenici drže metoda

00:02:41.488 --> 00:02:43.844
i da one jamče

00:02:43.844 --> 00:02:45.840
istinitost njihovih tvrdnji.

00:02:45.840 --> 00:02:49.260
Metoda koju je većina naučila u školi

00:02:49.260 --> 00:02:50.836
zvat ćemo ju udžbenička metoda,

00:02:50.836 --> 00:02:53.620
hipotetska deduktivna metoda.

00:02:53.620 --> 00:02:56.714
Prema standardnom
modelu, iz udžbenika,


00:02:56.714 --> 00:02:59.671
znanstvenici razvijaju hipotezu, zaključuju

00:02:59.671 --> 00:03:02.131
posljedice tih hipoteza

00:03:02.131 --> 00:03:03.841
i zatim ih predstavljaju svijetu govoreći:

00:03:03.841 --> 00:03:06.215
„Jesu li ovi zaključci istiniti?“

00:03:06.215 --> 00:03:09.548
Možemo li ih promatrati
u sklopu stvarnog svijeta?


00:03:09.548 --> 00:03:12.148
Ako su istinite, znanstvenici će reći:

00:03:12.148 --> 00:03:15.004
„Odlično, znamo da je hipoteza točna.“

NOTE Paragraph

00:03:15.004 --> 00:03:17.183
Postoje mnogi poznati 
primjeri u povijesti znanosti

00:03:17.183 --> 00:03:20.062
o znanstvenicima 
koji su napravili upravo to.

00:03:20.062 --> 00:03:22.120
Jedan od najpoznatijih primjera

00:03:22.120 --> 00:03:24.333
dolazi iz rada Alberta Einsteina.

00:03:24.333 --> 00:03:26.855
Kada je Einstein formulirao 
opću teoriju relativnosti


00:03:26.855 --> 00:03:29.171
jedan od zaključaka njegove teorije

00:03:29.171 --> 00:03:32.010
bio je da prostor-vrijeme 
nisu samo praznina

00:03:32.010 --> 00:03:33.919
već sadrži materiju.

00:03:33.919 --> 00:03:35.520
Ova je materija zakrivljena

00:03:35.520 --> 00:03:38.900
u prisutnosti tijela 
velike mase kao što je Sunce.

00:03:38.900 --> 00:03:41.649
Ako je ova teorija istinita 
to bi značilo da svijetlost

00:03:41.649 --> 00:03:43.177
kako putuje od Sunca

00:03:43.177 --> 00:03:45.345
bi trebala biti zakrivljena oko Sunca.

00:03:45.345 --> 00:03:47.745
To je bila zapanjujuća teorija

00:03:47.745 --> 00:03:49.733
i trebalo je nekoliko 
godina da znanstvenici

00:03:49.733 --> 00:03:51.011
budu u mogućnosti testirati ju,

00:03:51.011 --> 00:03:53.521
učinili su to 1919.,

00:03:53.521 --> 00:03:55.971
te se ispostavila istinitom.

00:03:55.971 --> 00:03:59.129
Zvjezdana svjetlost zavija
kako putuje oko Sunca.


00:03:59.129 --> 00:04:01.623
To je bila velika potvrda teoriji.

00:04:01.623 --> 00:04:03.428
Smatrala se dokazom za istinitost

00:04:03.428 --> 00:04:04.740
te radikalne nove ideje,

00:04:04.740 --> 00:04:06.592
i izašla je u mnogim novinama

00:04:06.592 --> 00:04:09.130
u cijelom svijetu.

NOTE Paragraph

00:04:09.130 --> 00:04:11.480
Ponekad se ova teorija ili ovaj model

00:04:11.480 --> 00:04:14.914
nazivaju deduktivno-nomologični model,

00:04:14.914 --> 00:04:18.298
ponajprije zato što znanstvenici vole
komplicirati stvari.


00:04:18.298 --> 00:04:23.559
Ali i zato što je u idealnom 
slučaju riječ o zakonu.

00:04:23.559 --> 00:04:26.061
Nomologičan znači imati veze sa zakonom.

00:04:26.061 --> 00:04:29.485
U idealnom slučaju, 
hipoteza nije samo ideja

00:04:29.485 --> 00:04:31.811
nego i prirodni zakon.

00:04:31.811 --> 00:04:34.098
Zašto je bitno da je prirodni zakon?

00:04:34.098 --> 00:04:36.826
Jer ako je zakon, ne smije biti prekršen.

00:04:36.826 --> 00:04:38.934
Ako je zakon onda je uvijek istinit.

00:04:38.934 --> 00:04:40.178
u svako doba i na svakom mjestu

00:04:40.178 --> 00:04:42.384
bez obzira na okolnosti.

00:04:42.384 --> 00:04:45.613
Svi znate barem
jedan primjer poznatog zakona: 


00:04:45.613 --> 00:04:49.368
Einsteinovu slavnu jednadžbu E=MC2,

00:04:49.368 --> 00:04:51.168
koja nam pokazuje vezu

00:04:51.168 --> 00:04:53.361
između energije i mase.

00:04:53.361 --> 00:04:57.361
A ta je veza istinita u svakom slučaju.

NOTE Paragraph

00:04:57.361 --> 00:05:01.010
Ispostavilo se da postoji
nekoliko problema kod ovog modela. 


00:05:01.010 --> 00:05:04.645
Glavni problem je da je netočna.

00:05:04.645 --> 00:05:08.147
Jednostavno nije istinita. (Smijeh)

00:05:08.147 --> 00:05:10.870
A ja ću ispričati
tri razloga zašto je netočna.


00:05:10.870 --> 00:05:13.549
Prvi je razlog logičan.

00:05:13.549 --> 00:05:17.065
Problem je u pogrešci
potvrđivanja posljedičnog.

00:05:17.065 --> 00:05:19.891
To je maštoviti način, 
akademski način da se kaže

00:05:19.891 --> 00:05:22.561
kako pogrešna teorija može 
imati istinita predviđanja.

00:05:22.561 --> 00:05:24.555
Samo zato što se predviđanje obistinilo

00:05:24.555 --> 00:05:27.777
ne znači da logično
dokazuje ispravnost teorije.


00:05:27.777 --> 00:05:31.708
Imam za to dobar primjer,
ponovno iz povijesti znanosti. 


00:05:31.708 --> 00:05:34.403
Ovo je slika Ptolemejevog sustava

00:05:34.403 --> 00:05:36.265
sa Zemljom u središtu svemira

00:05:36.265 --> 00:05:38.860
te Suncem i planetima 
koji se gibaju oko nje.

00:05:38.860 --> 00:05:40.890
U Ptolomejev su sustav vjerovali

00:05:40.890 --> 00:05:44.143
mnogi učeni ljudi kroz stoljeća.

00:05:44.143 --> 00:05:45.879
Zašto?

00:05:45.879 --> 00:05:49.316
Odgovor je zato što je imao
mnoga predviđanja koja su se obistinila. 


00:05:49.316 --> 00:05:51.332
Ptolemejev sustav omogućio je astronomima

00:05:51.332 --> 00:05:54.082
da naprave točna predviđanja
o gibanjima planeta,


00:05:54.082 --> 00:05:56.601
isprva mnogo točnija predviđanja

00:05:56.601 --> 00:06:00.925
od Kopernikove teorije
koju danas smatramo istinitom. 


00:06:00.925 --> 00:06:03.907
To je jedan od problema udžbeničkog modela.

00:06:03.907 --> 00:06:06.303
Drugi problem je praktične prirode,

00:06:06.303 --> 00:06:09.538
a to su pomoćne hipoteze.

00:06:09.538 --> 00:06:12.367
Pomoćne su hipoteze pretpostavke

00:06:12.367 --> 00:06:14.146
koje znanstvenici stvaraju

00:06:14.146 --> 00:06:17.189
a da ih jesu ili nisu
pri tom svjesni. 


00:06:17.189 --> 00:06:19.850
Jedan važan primjer ovoga

00:06:19.850 --> 00:06:21.945
Kopernikov je model

00:06:21.945 --> 00:06:25.137
koji je u konačnici 
zamijenio Ptolomejev sustav.

00:06:25.137 --> 00:06:27.177
Kada je Nikola Kopernik tvrdio,

00:06:27.177 --> 00:06:29.827
da Zemlja nije u središtu Svemira,

00:06:29.827 --> 00:06:31.745
nego je Sunce u središtu Sunčeva sustava,

00:06:31.745 --> 00:06:33.127
a Zemlja kruži oko Sunca.

00:06:33.127 --> 00:06:36.855
Znanstvenici su smatrali 
da ako je to istina

00:06:36.855 --> 00:06:38.619
trebali bismo moći otkriti gibanje

00:06:38.619 --> 00:06:40.577
Zemlje oko Sunca.

00:06:40.577 --> 00:06:42.633
Ovaj slajd ovdje prikazuje koncept

00:06:42.633 --> 00:06:44.441
poznat kao zvjezdana paralaksa.

00:06:44.441 --> 00:06:48.263
Znanstvenici su smatrali 
da ako se Zemlja giba

00:06:48.263 --> 00:06:51.463
a mi promatramo istaknutu 
zvijezdu, recimo, Sirius -

00:06:51.463 --> 00:06:53.877
ja sam s Manhattana
pa ne vidim zvijezde


00:06:53.877 --> 00:06:57.608
ail zamislite da ste na selu
da ste izabrali seoski život-


00:06:57.608 --> 00:07:00.475
promatrate zvijezdu u prosincu te ju vidimo

00:07:00.475 --> 00:07:03.240
naspram udaljenijih zvijezda u pozadini.

00:07:03.240 --> 00:07:06.194
Ako napravimo isto opažanje 
šest mjeseci poslije

00:07:06.194 --> 00:07:10.006
kada se Zemlja pomaknula 
u ovaj položaj u lipnju

00:07:10.006 --> 00:07:14.105
promatramo tu istu zvijezdu
ali naspram drukčije pozadine.


00:07:14.105 --> 00:07:18.287
Ova kutna razlika
naziva se zvjezdana paralaksa. 


00:07:18.287 --> 00:07:21.150
I to je predviđanje nastalo 
na osnovi Kopernikova modela.

00:07:21.150 --> 00:07:23.711
Astronomi u potrazi 
za zvjezdanom paralaksom

00:07:23.711 --> 00:07:28.693
nisu pronašli ama baš ništa.

00:07:28.693 --> 00:07:32.559
Mnogi su ljudi tvrdili da ovo dokazuje
da je Kopernikov model netočan. 


NOTE Paragraph

00:07:32.559 --> 00:07:34.047
Pa što se dogodilo?

00:07:34.047 --> 00:07:36.730
Gledajući unatrag možemo reći
da su astronomi stvarali


00:07:36.730 --> 00:07:39.277
dvije pomoćne hipoteze, od kojih obje

00:07:39.277 --> 00:07:41.940
danas smatramo netočnima.

00:07:41.940 --> 00:07:45.575
Prva je bila pretpostavka
o veličini Zemljine orbite.

00:07:45.575 --> 00:07:48.611
Astronomi su pretpostavljali
da je Zemljina orbita velika


00:07:48.611 --> 00:07:50.949
s obzirom na udaljenost od zvijezda.

00:07:50.949 --> 00:07:53.413
Danas bismo nacrtali ovakvu sliku,

00:07:53.413 --> 00:07:54.760
koja je iz NASE,

00:07:54.760 --> 00:07:57.183
i vidi se da je Zemljina orbita 
zapravo vrlo mala.

00:07:57.183 --> 00:08:00.174
Ustvari mnogo manja
nego što je ovdje prikazano.


00:08:00.174 --> 00:08:01.713
Stoga je zvjezdana paralaksa

00:08:01.713 --> 00:08:05.297
vrlo mala i jako ju je teško otkriti.

NOTE Paragraph

00:08:05.297 --> 00:08:07.271
To vodi do drugog razloga

00:08:07.271 --> 00:08:09.130
zašto predviđanje nije uspjelo,

00:08:09.130 --> 00:08:11.045
jer su znanstvenici također pretpostavljali

00:08:11.045 --> 00:08:14.055
da su teleskopi koje 
posjeduju dovoljno osjetljivi

00:08:14.055 --> 00:08:15.955
da otkriju paralaksu.

00:08:15.955 --> 00:08:17.972
To se ispostavilo netočnim.

00:08:17.972 --> 00:08:20.506
Sve do devetnaestog stoljeća

00:08:20.506 --> 00:08:22.190
znanstvenici nisu mogli otkriti

00:08:22.190 --> 00:08:23.726
zvjezdanu paralaksu.

NOTE Paragraph

00:08:23.726 --> 00:08:26.372
Stoga postoji i treći problem.

00:08:26.372 --> 00:08:29.150
Treći je problem činjenične prirode,

00:08:29.150 --> 00:08:31.966
mnogo toga u znanosti ne prati udžbenik.

00:08:31.966 --> 00:08:34.239
Većina toga u znanosti nije deduktivno,

00:08:34.239 --> 00:08:36.007
nego je induktivno.

00:08:36.007 --> 00:08:38.523
Pri tome mislim da znanstvenici 
ne moraju nužno

00:08:38.523 --> 00:08:40.754
započeti s teorijama i hipotezama,

00:08:40.754 --> 00:08:42.623
ponekad počinju s opažanjima

00:08:42.623 --> 00:08:45.032
stvari koje se događaju u svijetu.

00:08:45.032 --> 00:08:47.602
Slavan primjer 
za ovo je najpoznatiji


00:08:47.602 --> 00:08:50.667
znanstvenik ikad, Charles Darwin.

00:08:50.667 --> 00:08:53.829
Kada je Darwin kao mladić
otišao na putovanje brodom Beagle,


00:08:53.829 --> 00:08:57.441
nije imao hipotezu niti teoriju.

00:08:57.441 --> 00:09:00.507
Znao je samo da želi
imati karijeru znanstvenika


NOTE Paragraph

00:09:00.507 --> 00:09:02.519
pa je počeo prikupljati podatke.

00:09:02.519 --> 00:09:05.249
Znao je da mrzi medicinu

00:09:05.249 --> 00:09:07.067
jer mu je bilo mučno pri pogledu na krv

00:09:07.067 --> 00:09:09.335
zato je trebao alternativnu karijeru.

00:09:09.335 --> 00:09:11.469
Počeo je prikupljati podatke.

00:09:11.469 --> 00:09:14.635
Prikupio je mnogo toga
uključujući i poznate zebe. 


00:09:14.635 --> 00:09:16.845
Nakon što ih je prikupio
stavio ih je u vreću 


00:09:16.845 --> 00:09:19.185
bez ideje što bi one mogle značiti.

00:09:19.185 --> 00:09:21.472
Nekoliko godina kasnije u Londonu

00:09:21.472 --> 00:09:23.705
Darwin je pregledao podatke ispočetka

00:09:23.705 --> 00:09:26.153
i razvio objašnjenje,

00:09:26.153 --> 00:09:29.451
a to objašnjenje bila je
teorija prirodne selekcije. 


NOTE Paragraph

00:09:29.451 --> 00:09:31.510
Osim induktivne znanosti,

00:09:31.510 --> 00:09:34.446
znanstvenici se često koriste modeliranjem.

00:09:34.446 --> 00:09:36.782
Jedna od stvari koje znanstvenici 
žele raditi u životu

00:09:36.782 --> 00:09:39.050
je objasniti uzroke stvari.

00:09:39.050 --> 00:09:40.568
A kako to učiniti?

00:09:40.568 --> 00:09:42.820
Jedan je način izgraditi model

00:09:42.820 --> 00:09:44.562
za testiranje ideje.

NOTE Paragraph

00:09:44.562 --> 00:09:46.493
Ovo je slika Henryja Cadella

00:09:46.493 --> 00:09:49.359
škotskog geologa iz 19. stoljeća.

00:09:49.359 --> 00:09:50.792
Vidi se da je Škot jer nosi

00:09:50.792 --> 00:09:53.180
lovačku kapu i gumene čizme.

00:09:53.180 --> 00:09:55.334
(Smijeh)

00:09:55.334 --> 00:09:56.900
Cadell je htio odgovoriti na pitanje

00:09:56.900 --> 00:09:58.668
kako nastaju planine?

00:09:58.668 --> 00:10:00.184
Jedna od stvari koje je uočio

00:10:00.184 --> 00:10:02.758
jest da ako pogledamo planinu
kao što je Apalačko gorje


00:10:02.758 --> 00:10:04.391
često se mogu pronaći stijene

00:10:04.391 --> 00:10:05.860
koje su oblikovane

00:10:05.860 --> 00:10:07.506
na određen način

00:10:07.506 --> 00:10:08.950
što je predlagalo

00:10:08.950 --> 00:10:11.899
da su zapravo bile
komprimirane sa strane. 


00:10:11.899 --> 00:10:13.987
Ova ideja kasnije je imala veliku ulogu

00:10:13.987 --> 00:10:16.410
u raspravi o pomicanju kontinenata.

00:10:16.410 --> 00:10:18.916
On je sagradio model, ludi izum

00:10:18.916 --> 00:10:21.068
s polugama i drvima, 
a evo i njegovih kolica,

00:10:21.068 --> 00:10:23.510
kanti i velikog čekića.

00:10:23.510 --> 00:10:25.408
Ne znam zašto nosi gumene čizme.

00:10:25.408 --> 00:10:26.985
Možda će padati kiša.

00:10:26.985 --> 00:10:30.070
Stvorio je fizički model kako bi

00:10:30.070 --> 00:10:34.035
pokazao da možemo napraviti

00:10:34.035 --> 00:10:36.709
obrasce u stijenama ili 
kao u ovom slucaju u blatu,

00:10:36.709 --> 00:10:38.935
koji su izgledali kao planine

00:10:38.935 --> 00:10:40.777
ako ih komprimiramo sa strane.

00:10:40.777 --> 00:10:44.405
To je bio dokaz o
oblikovanju planina.


NOTE Paragraph

00:10:44.405 --> 00:10:47.453
Danas mnogi znanstvenici 
vole raditi u zatvorenom,

00:10:47.453 --> 00:10:49.880
pa ne grade stvarne modele

00:10:49.880 --> 00:10:52.241
nego računalne simulacije.

00:10:52.241 --> 00:10:55.080
Ali računalne simulacije donekle su modeli.

00:10:55.080 --> 00:10:56.943
Oni su izrađeni pomoću matematike,

00:10:56.943 --> 00:11:00.176
te kao i stvarni modeli 
iz devetnaestog stoljeća

00:11:00.176 --> 00:11:03.954
vrlo važni za razmišljanje o uzrocima.

00:11:03.954 --> 00:11:06.569
Jedno od velikih nepoznanica
su klimatske promjene


00:11:06.569 --> 00:11:08.372
i imamo mnoštvo dokaza

00:11:08.372 --> 00:11:10.252
da se Zemlja zagrijava.

00:11:10.252 --> 00:11:12.716
Crna linija na slajdu pokazuje

00:11:12.716 --> 00:11:14.836
mjerenja koja su znanstvenici dobili

00:11:14.836 --> 00:11:16.799
u proteklih 150 godina

00:11:16.799 --> 00:11:18.209
a pokazuju da se temperatura Zemlje

00:11:18.209 --> 00:11:19.843
jednoliko povećava

00:11:19.843 --> 00:11:22.689
i možemo vidjeti
da u posljednjih 50 godina 


00:11:22.689 --> 00:11:24.453
postoji dramatični porast

00:11:24.453 --> 00:11:26.793
od gotovo jednog Celzijevog stupnja,

00:11:26.793 --> 00:11:29.168
ili skoro dva stupnja po Farenheitu.

NOTE Paragraph

00:11:29.168 --> 00:11:31.605
Što pokreće tu promjenu?

00:11:31.605 --> 00:11:33.940
Kako možemo znati što uzrokuje

00:11:33.940 --> 00:11:35.456
primjetno zatopljenje?

00:11:35.456 --> 00:11:37.170
Znanstvenici ovo mogu prikazati

00:11:37.170 --> 00:11:39.538
pomoću računalne simulacije.

00:11:39.538 --> 00:11:42.330
Dijagram prikazuje računalnu simulaciju

00:11:42.330 --> 00:11:44.451
koja uzima u obzir različite faktore

00:11:44.451 --> 00:11:47.056
za koje znamo da utječu na klimu na Zemlji,

00:11:47.056 --> 00:11:49.808
kao što su sulfati iz onečišćenog zraka,

00:11:49.808 --> 00:11:52.778
vulkanska prašina od vulkanskih erupcija,

00:11:52.778 --> 00:11:55.012
promjene u Sunčevu zračenju,

00:11:55.012 --> 00:11:57.390
i staklenički plinovi.

00:11:57.390 --> 00:11:59.208
Postavilo se pitanje

00:11:59.208 --> 00:12:02.904
koje će raspon varijabli stavljen u mdoel

00:12:02.904 --> 00:12:05.880
prikazati ono što vidimo u stvarnom životu?

00:12:05.880 --> 00:12:07.900
Ovdje je stvarni život u crnoj boji.

00:12:07.900 --> 00:12:10.180
A ovdje u svjetlo sivoj boji,

00:12:10.180 --> 00:12:11.740
i odgovor je

00:12:11.740 --> 00:12:16.127
model koji uključuje je odgovor E na SAT-u,

00:12:16.127 --> 00:12:18.268
sve navedeno.

00:12:18.268 --> 00:12:19.774
Jedini je način na koji možemo prikazati

00:12:19.774 --> 00:12:21.602
dobivena temperaturna mjerenja

00:12:21.602 --> 00:12:23.580
ako promatramo zajedno sve navedeno,

00:12:23.580 --> 00:12:25.719
uključujući i stakleničke plinove,

00:12:25.719 --> 00:12:28.270
pa možemo vidjeti da porast

00:12:28.270 --> 00:12:30.154
stakleničkih plinova prati

00:12:30.154 --> 00:12:32.360
dramatični porast temperature

00:12:32.360 --> 00:12:33.840
u posljednjih 50 godina.

00:12:33.840 --> 00:12:36.274
Zato klimatolozi tvrde

00:12:36.274 --> 00:12:39.382
da nije samo da znamo
da se klimatske promjene događaju, 


00:12:39.382 --> 00:12:42.150
već su staklenički plinovi uveliko

00:12:42.150 --> 00:12:44.880
razlog za ova zbivanja.

NOTE Paragraph

00:12:44.880 --> 00:12:47.268
Budući da postoje različite stvari

00:12:47.268 --> 00:12:48.757
kojima se znanstvenici bave,

00:12:48.757 --> 00:12:52.243
filozof Paul Feyerabend je rekao:

00:12:52.243 --> 00:12:53.869
„Jedino načelo u znanosti

00:12:53.869 --> 00:12:57.848
koje ne koči napredak je: Sve je dopušteno.“

00:12:57.848 --> 00:13:00.464
Ovaj je citat često 
bio uzet iz konteksta


00:13:00.464 --> 00:13:02.582
jer Feyerabend nije želio reći

00:13:02.582 --> 00:13:04.532
da je u znanosti sve dopušteno.

00:13:04.532 --> 00:13:05.876
Želio je zapravo reći,

00:13:05.876 --> 00:13:07.900
cijeli citat ide ovako:

00:13:07.900 --> 00:13:09.990
„Ako me natjerate da kažem

00:13:09.990 --> 00:13:11.636
koja je znanstvena metoda

00:13:11.636 --> 00:13:15.265
ja bih rekao: sve je dopušteno.““

00:13:15.265 --> 00:13:16.343
Želio je reći

00:13:16.343 --> 00:13:18.910
Da znanstvenici rade različite stvari.

00:13:18.910 --> 00:13:21.218
Znanstvenici su kreativni.

NOTE Paragraph

00:13:21.218 --> 00:13:23.328
Ovo povlači za sobom pitanje:

00:13:23.328 --> 00:13:26.799
Ako znanstvenici ne koriste 
jedinstvenu metodu

00:13:26.799 --> 00:13:28.698
kako onda odlučuju

00:13:28.698 --> 00:13:30.156
Što je točno, a što ne?

00:13:30.156 --> 00:13:32.050
Tko odlučuje?

00:13:32.050 --> 00:13:34.130
Odgovor je, znanstvenici odlučuju

00:13:34.130 --> 00:13:37.013
na temelju procjene dokaza.

00:13:37.013 --> 00:13:40.422
Znanstvenici prikupljaju 
dokaze na različite načine,

00:13:40.422 --> 00:13:42.044
ali kako god ih prikupili,

00:13:42.044 --> 00:13:44.621
podvrgavaju ih temeljitom ispitivanju.

00:13:44.621 --> 00:13:47.181
Ovo je navelo sociologa Roberta Mertona

00:13:47.181 --> 00:13:49.361
da se usredotoči na pitanje 
kako znanstvenici

00:13:49.361 --> 00:13:51.040
ispituju podatke i dokaze

00:13:51.040 --> 00:13:53.848
a to rade na način koji se zove

00:13:53.848 --> 00:13:55.767
„organizirani skepticizam“.

00:13:55.767 --> 00:13:57.651
Smatrao je to organiziranim

00:13:57.651 --> 00:13:59.129
jer znanstvenici to rade zajedno

00:13:59.129 --> 00:14:00.758
kao grupa

00:14:00.758 --> 00:14:03.574
i skeptično, jer tome pristupaju

00:14:03.574 --> 00:14:05.028
s nepovjerenjem.

00:14:05.028 --> 00:14:06.990
To znači da je težina dokaza

00:14:06.990 --> 00:14:09.471
na osobi s novim tvrdnjama.

00:14:09.471 --> 00:14:12.614
U tom smislu je znanost
u suštini konzervativna.


00:14:12.614 --> 00:14:15.186
Teško je uvjeriti znanstvenu zajednicu

00:14:15.186 --> 00:14:18.897
da kaže: 
„Da, znamo nešto i to je istinito.“

00:14:18.897 --> 00:14:21.393
Unatoč popularnosti koncepta

00:14:21.393 --> 00:14:22.990
o radikalnim promjenama mišljenja

00:14:22.990 --> 00:14:24.274
ipak uočavamo da su

00:14:24.274 --> 00:14:27.059
vrlo velike promjene 
u znanstvenom mišljenju

00:14:27.059 --> 00:14:30.779
relativno rijetke u povijesti znanosti.

NOTE Paragraph

00:14:30.779 --> 00:14:34.342
To nas u konačnici vodi do sljedećeg:

00:14:34.342 --> 00:14:38.050
Ako znanstvenici 
kolektivno prosuđuju dokaze,

00:14:38.050 --> 00:14:40.612
to dovodi povjesničare na pitanje

00:14:40.612 --> 00:14:42.031
postojanja konsenzusa,

00:14:42.031 --> 00:14:43.926
a na kraju i tvrdnje

00:14:43.926 --> 00:14:45.860
da je znanost,

00:14:45.860 --> 00:14:47.530
i znanstvena spoznaja

00:14:47.530 --> 00:14:50.909
jednoglasna odluka znanstvenih stručnjaka,

00:14:50.909 --> 00:14:53.063
koji kroz proces temeljitog proučavanja,

00:14:53.063 --> 00:14:55.368
zajedničkog promatranja,

00:14:55.368 --> 00:14:56.610
procjenjuju dokaze

00:14:56.610 --> 00:14:59.407
i dolaze do zaključka o tome

00:14:59.407 --> 00:15:01.884
je li nešto jest ili nije.

NOTE Paragraph

00:15:01.884 --> 00:15:03.608
Stoga znanstveno mišljenje možemo shvatiti

00:15:03.608 --> 00:15:05.660
kao jednoglasnu odluku stručnjaka.

00:15:05.660 --> 00:15:07.432
Također možemo promatrati znanost

00:15:07.432 --> 00:15:09.010
kao neku vrstu porote,

00:15:09.010 --> 00:15:11.524
osim sto je to posebna vrsta porote.

00:15:11.524 --> 00:15:13.628
To nije porota vaših vršnjaka,

00:15:13.628 --> 00:15:15.524
nego porota štrebera.

00:15:15.524 --> 00:15:19.158
Porota muškaraca i žena s doktoratom,

00:15:19.158 --> 00:15:21.600
i za razliku od uobičajene porote,

00:15:21.600 --> 00:15:23.290
koja ima samo dva izbora

00:15:23.290 --> 00:15:25.975
kriv ili nije kriv,

00:15:25.975 --> 00:15:29.376
znanstvena porota ima brojne izbore.

00:15:29.376 --> 00:15:32.160
Znanstvenici mogu reći 
da je nešto istinito.

00:15:32.160 --> 00:15:34.740
Ili mogu reći da je to neistinito.

00:15:34.740 --> 00:15:37.280
Ili da je to možda istinito

00:15:37.280 --> 00:15:40.324
Ali potrebno je još posla
i prikupiti više dokaza.


00:15:40.324 --> 00:15:41.940
I mogu reći da je nešto možda istinito,

00:15:41.940 --> 00:15:43.640
ali se ne zna odgovor na pitanje

00:15:43.640 --> 00:15:44.950
pa će se ostaviti sa strane

00:15:44.950 --> 00:15:47.873
i vratiti se tomu kasnije.

00:15:47.873 --> 00:15:51.875
Za to znanstvenici 
kažu da je beskompromisno.

NOTE Paragraph

00:15:51.875 --> 00:15:54.481
Ovo nas vodi do zadnjeg problema:

00:15:54.481 --> 00:15:57.419
Ako je znanost ono 
što znanstvenici kažu da je,

00:15:57.419 --> 00:15:59.960
nije li to onda poziv na autoritet?

00:15:59.960 --> 00:16:01.022
Nisu li nas u školi učili

00:16:01.022 --> 00:16:04.249
da je poziv na autoritet logična pogreška?

00:16:04.249 --> 00:16:07.281
Ovdje stoji paradoks moderne znanosti,

00:16:07.281 --> 00:16:09.553
paradoks zaključka do kojeg su došli

00:16:09.553 --> 00:16:12.154
povjesničari,filozofi i sociolozi,

00:16:12.154 --> 00:16:15.655
da je znanost pozivanje na autoritet,

00:16:15.655 --> 00:16:19.431
ali ne autoritet pojedinca

00:16:19.431 --> 00:16:21.830
bez obzira koliko pametan bio

00:16:21.830 --> 00:16:25.695
Kao Platon, Sokrat ili Einstein.

00:16:25.695 --> 00:16:28.809
Ona je autoritet cijele zajednice.

00:16:28.809 --> 00:16:31.795
Zamislite to kao 
neku vrstu mudrosti gomile,

00:16:31.795 --> 00:16:35.921
ali vrlo posebne gomile.

00:16:35.921 --> 00:16:37.811
Znanost se poziva na autoritet

00:16:37.811 --> 00:16:39.861
ali se ne temelji na pojedincu

00:16:39.861 --> 00:16:42.447
bez obzira koliko on bio pametan.

00:16:42.447 --> 00:16:44.198
Temelji se na zajedničkoj mudrosti

00:16:44.198 --> 00:16:46.840
kolektivnom znanju i radu

00:16:46.840 --> 00:16:48.738
svih znanstvenika koji su radili

00:16:48.738 --> 00:16:51.455
na određenom problemu.

00:16:51.455 --> 00:16:54.251
Znanstvenici imaju neku 
vrstu kolektivnog nepovjerenja,

00:16:54.251 --> 00:16:56.451
"pokaži mi" kulturu,

00:16:56.451 --> 00:16:58.401
prikazana ovom ženom

00:16:58.401 --> 00:17:01.483
koja pokazuje kolegama svoje dokaze.

00:17:01.483 --> 00:17:03.340
Ovi ljudi, naravno,
ne izgledaju kao znanstvenici


00:17:03.340 --> 00:17:05.326
Jer izgledaju previše sretno.

00:17:05.326 --> 00:17:09.338
(Smijeh)

NOTE Paragraph

00:17:09.338 --> 00:17:13.660
Ovo me vodi do konačnog zaključka.

00:17:13.660 --> 00:17:16.308
Mnogi od nas ustaju ujutro.

00:17:16.308 --> 00:17:17.718
Vjeruju svojim autima.

00:17:17.718 --> 00:17:19.260
Kad razmislimo o tome, ja sam s Manhattana,

00:17:19.260 --> 00:17:20.558
ovo je loša analogija,

00:17:20.558 --> 00:17:23.382
ali mnogi Amerikanci koji nisu s Manhattana

00:17:23.382 --> 00:17:25.120
ustaju ujutro i ulaze u auto

00:17:25.120 --> 00:17:27.649
upale auto i on radi

00:17:27.649 --> 00:17:29.650
Nevjerojatno dobro.

00:17:29.650 --> 00:17:32.365
Moderni se automobili rijetko kada pokvare

NOTE Paragraph

00:17:32.365 --> 00:17:35.148
Zašto je to tako? 
Zašto auti rade tako dobro?

00:17:35.148 --> 00:17:37.652
To nije zbog genijalnosti Henryja Forda

00:17:37.652 --> 00:17:40.743
Karla Benza ili Elona Muska.

00:17:40.743 --> 00:17:42.885
Nago zato što su moderni automobili

00:17:42.885 --> 00:17:47.919
proizvod više od sto godina rada

00:17:47.919 --> 00:17:49.509
stotina i tisuća

00:17:49.509 --> 00:17:50.845
pa i desetaka tisuća ljudi.

00:17:50.845 --> 00:17:52.956
Moderni je automobil proizvod

00:17:52.956 --> 00:17:55.745
zajedničkog rada, znanja i iskustva

00:17:55.745 --> 00:17:58.092
svakog muškarca i žene koji je ikad radio

00:17:58.092 --> 00:17:59.700
na autu,

00:17:59.700 --> 00:18:02.615
a pouzdanost tehnologije rezultat je

00:18:02.615 --> 00:18:05.298
zajedničkog truda.

00:18:05.298 --> 00:18:08.155
Ne profitiramo samo od genijalnosti Benza

00:18:08.155 --> 00:18:09.221
Forda i Muska,

00:18:09.221 --> 00:18:11.989
nego i zajedničke 
inteligencije i teškog rada

00:18:11.989 --> 00:18:14.240
svih ljudi koji su ikad radili

00:18:14.240 --> 00:18:15.910
na modernom autu.

00:18:15.910 --> 00:18:17.960
Isto vrijedi i za znanost,

00:18:17.960 --> 00:18:20.804
samo što je puno starija.

00:18:20.804 --> 00:18:23.378
Temelj povjerenja u znanost kao i

00:18:23.378 --> 00:18:26.052
temelj povejerenja u tehnologiju,

00:18:26.052 --> 00:18:30.039
ali i temelj vjerovanja svemu ostalome

00:18:30.039 --> 00:18:32.317
je iskustvo.

NOTE Paragraph

00:18:32.317 --> 00:18:34.161
To ne bi trebalo biti slijepo vjerovanje

00:18:34.161 --> 00:18:36.921
kao ni slijepo vjerovanje u bilo što

00:18:36.921 --> 00:18:39.762
Povjerenje u znanost kao znanost po sebi

00:18:39.762 --> 00:18:41.675
trebalo bi biti utemeljeno na dokazu

00:18:41.675 --> 00:18:43.177
a to znači da bi znanstvenici

00:18:43.177 --> 00:18:45.225
trebali postati bolji komunikatori.

00:18:45.225 --> 00:18:48.112
Trebali bi objašnjavati 
ne samo ono što znaju

00:18:48.112 --> 00:18:49.840
nego i kako to znaju

00:18:49.840 --> 00:18:53.730
što znači da mi trebamo
postati bolji slušatelji. 


NOTE Paragraph

00:18:53.730 --> 00:18:55.149
Hvala lijepa.

NOTE Paragraph

00:18:55.149 --> 00:18:57.452
(Pljesak)