WEBVTT 00:00:06.525 --> 00:00:08.344 Većina će ljudi popiti tabletu, 00:00:08.344 --> 00:00:09.634 dobiti injekciju, 00:00:09.634 --> 00:00:13.335 ili uzeti neku vrstu lijeka tijekom svog života, 00:00:13.335 --> 00:00:18.266 no mnogi ljudi ne znaju kako te tvari djeluju. 00:00:18.266 --> 00:00:21.816 Kako razni spojevi mogu utjecati na naše osjećaje, 00:00:21.816 --> 00:00:22.726 misli, 00:00:22.726 --> 00:00:24.844 čak i ponašanje? 00:00:24.844 --> 00:00:28.665 To većinom ovisi o načinu na koji lijek mijenja komunikaciju 00:00:28.665 --> 00:00:31.226 stanica u mozgu. 00:00:31.226 --> 00:00:33.787 Postoji više načina na koje se to može dogoditi. 00:00:33.787 --> 00:00:35.866 Prije no što dođe u mozak, 00:00:35.866 --> 00:00:38.124 bilo koji lijek prvo mora doprijeti do krvotoka 00:00:38.124 --> 00:00:41.897 putovanjem koje može trajati sekundama i satima, 00:00:41.897 --> 00:00:44.327 ovisno o faktorima poput unošenja. 00:00:44.327 --> 00:00:47.367 Najsporija metoda je oralno uzimanje lijeka 00:00:47.367 --> 00:00:50.097 jer ga mora upiti naš probavni sustav 00:00:50.097 --> 00:00:52.189 prije no što počne djelovati. 00:00:52.189 --> 00:00:55.398 Inhaliranje lijeka dovede ga brže do krvotoka. 00:00:55.398 --> 00:00:58.888 No ubrizgavanje lijeka intravenozno radi najbrže 00:00:58.888 --> 00:01:01.917 jer odmah unosi kemikalije u krv. 00:01:01.917 --> 00:01:06.788 Kad se nađe tamo, lijek brzo pronađe svoju ciljanu destinaciju, mozak. 00:01:06.788 --> 00:01:10.606 Ulaz u taj organ brani krvno-moždana barijera, 00:01:10.606 --> 00:01:12.858 koja krv odvaja od živčanog sustava 00:01:12.858 --> 00:01:15.940 kako bi potencijalno opasne supstance ostale vani. 00:01:15.940 --> 00:01:19.148 Zato svi lijekovi moraju imati specifični kemijski sastav 00:01:19.148 --> 00:01:23.568 koji djeluje kao ključ za otključavanje te barijere i dopušta im prolaz. 00:01:23.568 --> 00:01:27.428 Kad se nađu unutra, lijekovi se počinju miješati s normalnim radom mozga 00:01:27.428 --> 00:01:30.938 ciljanjem na njegovu mrežu neurona i sinapsi. 00:01:30.938 --> 00:01:35.498 Neuroni su moždane stanice s jezgrom, dendritima i aksonom. 00:01:35.498 --> 00:01:39.540 Sinapse su strukture smještene uz dendrite ili akson, 00:01:39.540 --> 00:01:43.879 zbog čega dolazi do razmjene elektrokemijskih signala među neuronima. 00:01:43.879 --> 00:01:47.669 Ti signali poprimaju oblik kemikalija, neurotransmitera. 00:01:47.669 --> 00:01:51.470 Svaki neurotransmiter ima različitu ulogu u reguliranju naših ponašanja, 00:01:51.470 --> 00:01:52.280 osjećaja, 00:01:52.280 --> 00:01:53.489 i spoznaja. 00:01:53.489 --> 00:01:55.880 No svi rade na jedan od dva načina. 00:01:55.880 --> 00:01:58.080 Mogu inhibirati primajući neuron, 00:01:58.080 --> 00:01:59.601 limitirajući njegovu aktivnost, 00:01:59.601 --> 00:02:00.980 ili ga uzbuditi, 00:02:00.980 --> 00:02:05.079 stvarajući pritom novi elektrokemijski signal koji se širi cijelom mrežom. 00:02:05.079 --> 00:02:08.020 Svaki preostali neurotransmiter razgrađen je 00:02:08.020 --> 00:02:11.420 ili resorbiran u prenoseći neuron. 00:02:11.420 --> 00:02:13.981 Uspjeh lijeka određen je njegovom mogućnošću 00:02:13.981 --> 00:02:18.651 da manipulira sinaptičkim transmisijama u različitim fazama tog procesa. 00:02:18.651 --> 00:02:21.401 To rezultira povećanjem ili smanjenjem 00:02:21.401 --> 00:02:24.752 količine širećih neurotransmitera. 00:02:24.752 --> 00:02:28.402 Na primjer, česti antidepresivi, poput SSRI-ova, 00:02:28.402 --> 00:02:31.181 zaustavljaju resorbiranje serotonina, 00:02:31.181 --> 00:02:34.572 neurotransmitera koji regulira naša raspoloženja. 00:02:34.572 --> 00:02:37.744 To ih učinkovito izbacuje više u neuronsku mrežu. 00:02:37.744 --> 00:02:40.332 Međutim, analgetici, poput morfija, 00:02:40.332 --> 00:02:43.444 podižu razine serotonina i noradrenalina, 00:02:43.444 --> 00:02:44.842 koji reguliraju energiju, 00:02:44.842 --> 00:02:45.801 uzbuđenje, 00:02:45.801 --> 00:02:46.740 opreznost, 00:02:46.740 --> 00:02:48.190 i užitak. 00:02:48.190 --> 00:02:51.812 Isti ti neurotransmiteri utječu na receptore za endorfin, 00:02:51.812 --> 00:02:53.682 smanjujući percepciju boli. 00:02:53.682 --> 00:02:57.712 Sedativi djeluju jer smanjuju proizvodnju GABA-e 00:02:57.712 --> 00:02:59.902 kako bi inhibirali aktivnost živaca, 00:02:59.902 --> 00:03:03.913 dovevši pritom osobu u opušteno ili smireno stanje. 00:03:03.913 --> 00:03:06.473 Što je s ilegalnim ili omamljujućim drogama? 00:03:06.473 --> 00:03:10.954 Još pokušavamo shvatiti njihov snažni utjecaj na mozak. 00:03:10.954 --> 00:03:12.884 Kristalni met, amfetamin, 00:03:12.884 --> 00:03:15.943 izaziva dugotrajno oslobađanje dopamina, 00:03:15.943 --> 00:03:21.055 neurotransmitera povezanog s percepcijom nagrađivanja i užitka. 00:03:21.055 --> 00:03:23.553 Usto aktivira receptore za noradrenalin, 00:03:23.553 --> 00:03:25.185 koji ubrzava brzinu otkucaja srca, 00:03:25.185 --> 00:03:26.368 povećava zjenice, 00:03:26.368 --> 00:03:29.632 i uključuje reflekse za bijeg ili borbu. 00:03:29.632 --> 00:03:33.444 Kokain zaustavlja reapsorpciju dopamina i serotonina, 00:03:33.444 --> 00:03:35.073 dovodeći ih još u mrežu 00:03:35.073 --> 00:03:36.432 gdje podižu energiju, 00:03:36.432 --> 00:03:38.125 stvaraju osjećaje euforije, 00:03:38.125 --> 00:03:40.454 i smanjuju apetit. 00:03:40.454 --> 00:03:44.159 Halucinogene droge imaju najčudnije posljedice. 00:03:44.159 --> 00:03:45.659 Tvari poput LSD-a, 00:03:45.659 --> 00:03:46.638 meskalina, 00:03:46.638 --> 00:03:47.757 i DMT-a 00:03:47.757 --> 00:03:50.225 zaustavljaju oslobađanje serotonina, 00:03:50.225 --> 00:03:52.895 koji regulira raspoloženja i impulzivnost. 00:03:52.895 --> 00:03:55.246 Utječu i na neuronske krugove 00:03:55.246 --> 00:03:59.775 koji su uključeni u regulaciju percepcije, učenja i ponašanja, 00:03:59.775 --> 00:04:04.188 što objašnjava snažne posljedice ovih droga. 00:04:04.188 --> 00:04:06.574 Čak i ako neke od ovih posljedica zvuče uzbudljivo, 00:04:06.574 --> 00:04:10.944 postoje razlozi za strogu kontrolu i, često, nezakonitost tih droga. 00:04:10.944 --> 00:04:13.468 Droge mogu mijenjati kemiju mozga, 00:04:13.468 --> 00:04:17.215 i učestalo korištenje može trajno izmijeniti neuronske mreže 00:04:17.215 --> 00:04:19.107 koje podupiru naše sposobnosti razmišljanja, 00:04:19.107 --> 00:04:20.255 odlučivanja, 00:04:20.255 --> 00:04:21.000 učenja, 00:04:21.000 --> 00:04:22.757 i pamćenja. 00:04:22.757 --> 00:04:25.996 Još puno toga ne znamo o drogama i njihovim učincima, 00:04:25.996 --> 00:04:27.911 ni dobrima ni lošima. 00:04:27.911 --> 00:04:31.647 No znamo o onima koje smo pažljivo proučili 00:04:31.647 --> 00:04:33.978 i pretvorili u učinkovite lijekove. 00:04:33.978 --> 00:04:36.958 Sve dok naše znanje o lijekovima i mozgu raste, 00:04:36.958 --> 00:04:39.308 rast će i mogućnosti 00:04:39.308 --> 00:04:43.287 liječenja mnogih teškoća koje još zbunjuju istraživače.