1
00:00:00,515 --> 00:00:04,118
Svemir je prepun planeta.

2
00:00:04,118 --> 00:00:05,994
Želim da mi, u sljedećem desetljeću

3
00:00:05,994 --> 00:00:08,387
izgradimo teleskop koji bi mogao uslikati

4
00:00:08,387 --> 00:00:10,488
Zemlju kod druge zvijezde

5
00:00:10,488 --> 00:00:13,232
i utvrditi može li podržati život.

6
00:00:13,232 --> 00:00:15,392
Moje kolege u NASA-inom 
labosu za mlazni pogon

7
00:00:15,392 --> 00:00:18,253
na Princetonu i ja radili smo na tehologiji

8
00:00:18,253 --> 00:00:21,791
koja će moći baš to u dolazećim godinama.

9
00:00:21,791 --> 00:00:23,776
Astronomi vjeruju da svaka zvijezda

10
00:00:23,776 --> 00:00:25,716
u galaksiji ima planet,

11
00:00:25,716 --> 00:00:27,992
i procjenjuju da petina njih

12
00:00:27,992 --> 00:00:29,068
ima planet sličan Zemlji

13
00:00:29,068 --> 00:00:30,760
koji bi mogao podržati život,

14
00:00:30,760 --> 00:00:32,522
ali nismo vidjeli nijedan od njih.

15
00:00:32,522 --> 00:00:35,260
Samo smo ih uočili indirektno.

16
00:00:35,260 --> 00:00:38,493
Ovo je slavna NASA-ina 
slika blijede plave točke.

17
00:00:38,493 --> 00:00:41,290
Uslikao ju je Voyager 1990.,

18
00:00:41,290 --> 00:00:44,048
kada se okretao dok je izlazio 
iz sunčeva sustava

19
00:00:44,048 --> 00:00:45,760
kako bi uslikao Zemlju

20
00:00:45,760 --> 00:00:48,082
sa udaljenosti od 
šest milijardi kilometara.

21
00:00:48,082 --> 00:00:49,650
Želim napraviti takvu sliku

22
00:00:49,650 --> 00:00:52,232
planeta nalik Zemlji kod druge zvijezde.

23
00:00:52,232 --> 00:00:54,632
Zašto to nismo učinili? 
Zašto je to tako teško?

24
00:00:54,632 --> 00:00:56,054
Pa da vidimo, zamislimo da uzmemo

25
00:00:56,054 --> 00:00:58,000
Hubble Svemirski Teleskop

26
00:00:58,000 --> 00:00:59,698
i okrenemo ga i pomaknemo

27
00:00:59,698 --> 00:01:01,232
do orbite Marsa.

28
00:01:01,232 --> 00:01:02,440
Vidjet ćemo nešto poput toga,

29
00:01:02,440 --> 00:01:04,508
pomalo mutnu sliku Zemlje,

30
00:01:04,508 --> 00:01:06,829
jer smo poprilično mali teleskop

31
00:01:06,829 --> 00:01:08,368
u orbiti Marsa.

32
00:01:08,368 --> 00:01:10,384
Udaljimo se deset puta više.

33
00:01:10,384 --> 00:01:12,320
Sada smo kod orbite Urana.

34
00:01:12,320 --> 00:01:14,806
Postala je manja, ima manje 
detalja, manju razlučivost.

35
00:01:14,806 --> 00:01:16,591
Još uvijek možemo vidjeti mali mjesec,

36
00:01:16,591 --> 00:01:18,704
no idemo još deset puta dalje.

37
00:01:18,704 --> 00:01:20,435
Sada smo na rubu Sunčevog sustava,

38
00:01:20,435 --> 00:01:21,733
kod Kuiperovog pojasa.

39
00:01:21,733 --> 00:01:23,439
Sada nema razlučivosti.

40
00:01:23,439 --> 00:01:26,103
To je ona plava točka Carla Sagana.

41
00:01:26,103 --> 00:01:28,303
Ali udaljimo se još deset puta.

42
00:01:28,303 --> 00:01:29,927
Sada smo kod Oort oblaka,

43
00:01:29,927 --> 00:01:31,487
izvan Sunčevog sustava,

44
00:01:31,487 --> 00:01:33,103
i počinjemo vidjeti Sunce

45
00:01:33,103 --> 00:01:34,415
kako ulazi u vidno polje

46
00:01:34,415 --> 00:01:35,879
i dolazi na mjesto gdje je planet.

47
00:01:35,879 --> 00:01:38,010
Još jednom, deset puta dalje.

48
00:01:38,010 --> 00:01:39,663
Sada smo kod Alpha Centauri,

49
00:01:39,663 --> 00:01:40,903
nama najbliže zvijezde,

50
00:01:40,903 --> 00:01:42,252
i planet je nestao.

51
00:01:42,252 --> 00:01:44,860
Sve što vidimo je velika 
blješteća slika zvijezde

52
00:01:44,860 --> 00:01:47,817
koja je deset milijardi puta 
sjajnija od planeta,

53
00:01:47,817 --> 00:01:49,623
koji bi trebao biti u onom 
malom crvenom kružiću.

54
00:01:49,623 --> 00:01:51,823
To je ono što želimo vidjeti. 
Zato je teško.

55
00:01:51,823 --> 00:01:54,143
Svjetlo zvijezde se defraktira.

56
00:01:54,143 --> 00:01:55,884
Raspršuje se unutar teleskopa,

57
00:01:55,884 --> 00:01:57,388
stvarajući vrlo svijetlu sliku

58
00:01:57,388 --> 00:01:59,140
koja ispire planet.

59
00:01:59,140 --> 00:02:00,411
Tako da bismo vidjeli planet,

60
00:02:00,411 --> 00:02:02,671
moramo učiniti nešto vezano uz to svjetlo.

61
00:02:02,671 --> 00:02:03,902
Moramo ga se riješiti.

62
00:02:03,902 --> 00:02:05,347
Imam puno kolega koji rade na

63
00:02:05,347 --> 00:02:07,362
zaista odličnim tehnologijama 
kako bi to napravili,

64
00:02:07,362 --> 00:02:09,177
ali danas vam želim pričati o jednoj

65
00:02:09,177 --> 00:02:10,674
koja je stvarno najbolja,

66
00:02:10,674 --> 00:02:12,874
i možda najizglednija da nam pribavi Zemlju

67
00:02:12,874 --> 00:02:14,410
u sljedećem desetljeću.

68
00:02:14,410 --> 00:02:16,482
Prvo ju je predložio Lyman Spitzer,

69
00:02:16,482 --> 00:02:19,642
otac svemirskog teleskopa, 1962.,

70
00:02:19,642 --> 00:02:21,758
i dobio je inspiraciju iz pomrčine.

71
00:02:21,758 --> 00:02:23,941
Svi ste to vidjeli. To je pomrčina Sunca.

72
00:02:23,941 --> 00:02:25,981
Mjesec se pomaknuo ispred Sunca.

73
00:02:25,981 --> 00:02:27,741
Blokira većinu svjetla

74
00:02:27,741 --> 00:02:30,117
tako da možemo vidjeti 
prigušeni vijenac oko njega.

75
00:02:30,117 --> 00:02:31,780
Ista stvar bi bila da stavim palac

76
00:02:31,780 --> 00:02:34,365
i blokiram to svjetlo koje 
dolazi u moje oko,

77
00:02:34,365 --> 00:02:36,277
vidim vas u stražnjem redu.

78
00:02:36,277 --> 00:02:37,579
Pa, što se događa?

79
00:02:37,579 --> 00:02:39,524
Mjesec

80
00:02:39,524 --> 00:02:41,939
baca sjenu na Zemlju.

81
00:02:41,939 --> 00:02:45,174
Stavimo li teleskop ili kameru u tu sjenu,

82
00:02:45,174 --> 00:02:46,685
gledamo na Sunce,

83
00:02:46,685 --> 00:02:48,325
i većina svjetla je uklonjena

84
00:02:48,325 --> 00:02:50,415
i možemo vidjeti tu prigušenu, 
finu strukturu

85
00:02:50,415 --> 00:02:51,690
u vijencu.

86
00:02:51,690 --> 00:02:54,357
Spitzerov prijelog je bio 
da ovo učinimo u svemiru.

87
00:02:54,357 --> 00:02:57,134
Izgradimo veliki zaslon, 
lansiramo ga u svemir,

88
00:02:57,134 --> 00:02:59,181
stavimo ga ispred zvijezde,

89
00:02:59,181 --> 00:03:00,965
blokiramo većinu svjetla,

90
00:03:00,965 --> 00:03:03,981
lansiramo teleskop u sjenu koju je stvorio,

91
00:03:03,981 --> 00:03:05,758
i bum, vidimo planete.

92
00:03:05,758 --> 00:03:08,421
To bi izgledalo otprilike ovako.

93
00:03:08,421 --> 00:03:10,010
Tu je taj veliki zaslon,

94
00:03:10,010 --> 00:03:10,885
i nema planeta,

95
00:03:10,885 --> 00:03:13,389
jer na nesreću ne radi vrlo dobro,

96
00:03:13,389 --> 00:03:16,309
jer se valovi svjetlosti i svjetlo i valovi

97
00:03:16,309 --> 00:03:17,989
raspršuju oko zaslona

98
00:03:17,989 --> 00:03:19,773
isto kao u teleskopu.

99
00:03:19,773 --> 00:03:22,910
To je kao da se voda 
uvija oko kamena u potoku,

100
00:03:22,910 --> 00:03:24,700
i svo to svjetlo jednostavno 
uništava sjenu.

101
00:03:24,700 --> 00:03:27,373
To je užasna sjena. 
I ne možemo vidjeti planete.

102
00:03:27,373 --> 00:03:29,140
Ali Spitzer je znao odgovor.

103
00:03:29,140 --> 00:03:31,645
Ako možemo omekšati rubove, 
učiniti ih paperjastima

104
00:03:31,645 --> 00:03:33,411
tako da možemo kontrolirati rasipanje,

105
00:03:33,411 --> 00:03:35,126
onda možemo vidjeti planet,

106
00:03:35,126 --> 00:03:36,925
i u zadnjih 10 godina došli smo do

107
00:03:36,925 --> 00:03:38,969
optimalnog rješenja da to učinimo.

108
00:03:38,969 --> 00:03:42,501
Izgleda otprilike ovako.

109
00:03:42,501 --> 00:03:44,846
Zovemo to zvjezdasta sjenica 
u obliku cvijeta.

110
00:03:44,846 --> 00:03:47,806
Ako napravimo rubove tih latica kako treba,

111
00:03:47,806 --> 00:03:49,230
ako kontroliramo njihov oblik,

112
00:03:49,230 --> 00:03:50,788
možemo kontrolirati rasipanje,

113
00:03:50,788 --> 00:03:52,234
i sada imamo odličnu sjenu.

114
00:03:52,234 --> 00:03:54,878
To je 10 milijardi puta 
prigušenije nego je bilo prije,

115
00:03:54,878 --> 00:03:58,324
i možemo vidjeti kako 
se pojavljuju planeti.

116
00:03:58,324 --> 00:04:00,182
To bi naravno moralo biti 
veće od mog palca.

117
00:04:00,182 --> 00:04:01,640
Ta zvjezdasta sjenica je otprilike

118
00:04:01,640 --> 00:04:03,216
veličine pola nogometnog igrališta

119
00:04:03,216 --> 00:04:06,806
i mora letjeti 50000 kilometara 
od teleskopa

120
00:04:06,806 --> 00:04:08,866
koji mora biti točno u njenoj sjeni,

121
00:04:08,866 --> 00:04:10,830
i onda možemo vidjeti planete.

122
00:04:10,830 --> 00:04:12,238
To zvuči zastrašujuće,

123
00:04:12,238 --> 00:04:15,246
ali briljantni inžinjeri, moji kolege 
na JPL-u [Laboratorij za Mlazni Pogon]

124
00:04:15,246 --> 00:04:18,126
smislili su odličan dizajn 
kako bi to napravili

125
00:04:18,126 --> 00:04:19,200
i izgleda ovako.

126
00:04:19,200 --> 00:04:20,988
Započinje omotan oko osnove.

127
00:04:20,988 --> 00:04:22,967
Odvaja se od teleskopa.

128
00:04:22,967 --> 00:04:25,238
Latice se razmataju, otvaraju se,

129
00:04:25,238 --> 00:04:26,998
teleskop se okreće.

130
00:04:26,998 --> 00:04:29,142
Onda ćete ju vidjeti kako se 
preokreće i odlijeće

131
00:04:29,142 --> 00:04:32,357
tih 50000 kilometara od teleskopa

132
00:04:32,357 --> 00:04:34,827
Pomaknut će se ispred zvijezde

133
00:04:34,827 --> 00:04:38,110
baš tako, stvarajući divnu sjenu.

134
00:04:38,110 --> 00:04:41,914
Bum, dobijemo planete 
koji se kreću oko zvijezde.

135
00:04:41,914 --> 00:04:43,638
(Pljesak)

136
00:04:43,638 --> 00:04:45,997
Hvala vam.

137
00:04:45,997 --> 00:04:47,950
To nije znanstvena fantastika.

138
00:04:47,950 --> 00:04:50,513
Radimo na tome posljednjih 
pet ili šest godina.

139
00:04:50,513 --> 00:04:53,116
Prošlog ljeta napravili smo test

140
00:04:53,116 --> 00:04:55,555
u Kaliforniji, na Northrop Grummanu.

141
00:04:55,555 --> 00:04:57,138
Ove su četiri latice.

142
00:04:57,138 --> 00:04:58,850
Ovo je manja zvjezdasta sjenica.

143
00:04:58,850 --> 00:05:01,347
Velika je upola kao ona što ste vidjeli.

144
00:05:01,347 --> 00:05:02,807
Vidjet ćete kako se latice odmataju.

145
00:05:02,807 --> 00:05:04,874
Te četiri latice izgradila su četiri preddiplomca

146
00:05:04,874 --> 00:05:07,289
dok su bila na praksi.

147
00:05:07,289 --> 00:05:08,535
Sad ćete vidjeti kako se pokreću.

148
00:05:08,535 --> 00:05:10,517
Te latice se moraju zarotirati na mjesto.

149
00:05:10,517 --> 00:05:11,687
Baza ovih latica

150
00:05:11,687 --> 00:05:14,060
mora ići na isto mjesto svakog puta

151
00:05:14,060 --> 00:05:15,683
sa točnošću od desetine milimetra.

152
00:05:15,683 --> 00:05:17,443
Radili smo ovaj test 16 puta,

153
00:05:17,443 --> 00:05:20,282
i 16 puta je došao na potpuno isto mjesto

154
00:05:20,282 --> 00:05:21,723
u desetinu milimetra.

155
00:05:21,723 --> 00:05:23,655
Ovo mora biti učinjeno vrlo precizno,

156
00:05:23,655 --> 00:05:26,163
ali ako to možemo učiniti, 
ako možemo izgraditi ovu tehnologiju,

157
00:05:26,163 --> 00:05:27,647
ako možemo to poslati u svemir,

158
00:05:27,647 --> 00:05:29,448
možda ćete vidjeti nešto poput ovoga.

159
00:05:29,448 --> 00:05:31,720
To je slika jedne od naših 
najbližih susjednih zvijezda

160
00:05:31,720 --> 00:05:34,314
uslikana sa Hubble Svemirskim Teleskopom.

161
00:05:34,314 --> 00:05:36,698
Ako možemo sličan teleskop,

162
00:05:36,698 --> 00:05:37,956
malo veći,

163
00:05:37,956 --> 00:05:39,378
poslati u svemir,

164
00:05:39,378 --> 00:05:40,764
poslati zaklanjač ispred njega,

165
00:05:40,764 --> 00:05:42,954
ono što bi mogli vidjeti je 
nešto poput toga --

166
00:05:42,954 --> 00:05:45,890
to je obiteljski portret našeg 
Sunčevog sustava -- ali ne našeg.

167
00:05:45,890 --> 00:05:48,412
Nadamo se da će to biti tuđi Sunčev sustav

168
00:05:48,412 --> 00:05:50,044
viđen kroz zaklanjač,

169
00:05:50,044 --> 00:05:51,114
kroz zvjezdastu sjenicu.

170
00:05:51,114 --> 00:05:53,139
Možete vidjeti Jupiter, Saturn,

171
00:05:53,139 --> 00:05:55,762
Uran, Neptun i tamo u središtu,

172
00:05:55,762 --> 00:05:57,102
blizu ostataka svjetlosti

173
00:05:57,102 --> 00:05:59,007
je ta plava blijeda točka. To je Zemlja.

174
00:05:59,007 --> 00:06:01,381
Želimo to vidjeti, ima li vode,

175
00:06:01,381 --> 00:06:02,786
kisika, ozona,

176
00:06:02,786 --> 00:06:05,309
stvari koje bi nam mogle 
reći da može podržavati život.

177
00:06:05,309 --> 00:06:07,718
Mislim da je ovo najbolja moguća znanost.

178
00:06:07,718 --> 00:06:09,371
Zato sam se time počeo baviti,

179
00:06:09,371 --> 00:06:11,341
jer mislim da će to promijeniti svijet.

180
00:06:11,341 --> 00:06:13,779
To će promijeniti sve kada to vidimo.

181
00:06:13,779 --> 00:06:15,365
Hvala vam.

182
00:06:15,365 --> 00:06:19,365
(Pljesak)