Kao fotografkinja arapskog porekla, oduvek sam pronalazila obilnu inspiraciju za svoje projekte u ličnim iskustvima. Strast za obrazovanjem, koja mi je omogućila da srušim prepreke do boljeg života, je motivisala moj projekat: Čitam, pišem. Podstaknuta sopstvenim iskustvom, kako mi na početku nisu dozvoljavli da pohađam više škole, odlučila sam da istražim i dokumentujem priče drugih žena kojima je obrazovanje promenilo život, razotkrivajući i dovodeći u pitanje prepreke s kojima se suočavaju. Pokrila sam niz tema koje se bave obrazovanjem žena, imajući u vidu razlike među arapskim zemljama zbog ekonomskih i društvenih faktora. Neki od problema su: nepismenost kod žena, koja je izuzetno visoka u regionu; reforme obrazovanja; programi za ispisane đake i politički aktivizam kod studenata. Na početku mog rada, nije uvek bilo lako nagovoriti žene da učestvuju. Tek nakon što bih im objasnila kako njihove priče mogu da utiču na živote drugih žena, kako mogu da postanu uzori u svojoj zajednici, poneke bi pristale. Tragajući za pristupom koji uključuje saradnju i uzajamnost, tražila sam od njih da ispišu sopstvene reči i misli na svojim odštampanim fotografijama. Ove slike su potom podeljene u pojedinim učionicama i služile su kao inspiracija i motivacija drugim ženama koje su imale slično obrazovno iskustvo. Ajša, učiteljica iz Jemena, je napisala: "Težila sam obrazovanju kako bih bila nezavisna i da ne moram da se obraćam muškarcima za sve." Jedan od mojih prvih subjekata je bila Um El-Sad iz Egipta. Kada sam je upoznala, jedva da je znala da se potpiše. Pohađala je devetomesečni program opismenjavanja koji je vodila jedna lokalna NVO u predgrađu Kaira. Nekoliko meseci kasnije, šalila se kako joj muž preti da će da je ispiše sa časova jer je otkrio da njegova, sada pismena žena, proverava njegove poruke na telefonu. (Smeh) Nevaljala Um El-Sad. Naravno da se Um El-Sad nije zbog toga pridružila programu. Videla sam kako je žudila da ima kontrolu nad prostim svakodnevnim rutinama, malim detaljima koje uzimamo olako, od brojanja novca na pijaci do pomaganja deci kod domaćeg. Uprkos siromaštvu i mentalitetu kolektiva, koji omalovažava obrazovanje žena, Um El-Sad, zajedno sa svojim egipatskim kolegama, žudila je da nauči da čita i piše. U Tunisu sam upoznala Asmu, jednu od četiri aktivistkinje koje sam intervjuisala. Sekularna studentkinja bioinženjeringa je prilično aktivna na društvenim mrežama. Misleći na svoju zemlju, za čije blago se smatra Arapsko proleće, rekla je: "Oduvek sam sanjala da ću otkriti novu bakteriju. Sada, nakon revolucije, svakoga dana pronalazimo po jednu." Asma misli na uspon religijskog fundamentalizma u regionu, koji je još jedna prepreka, naročito za žene. Od svih žena koje sam upoznala, Fajza iz Jemena me je najviše ganula. Fajza je bila prinuđena da napusti školu sa osam godina, kada je udata. Brak je trajao godinu dana. Sa 14 godina postala je treća žena šezdesetogodišnjem čoveku, a do osamnaeste, bila je razvedena majka troje dece. Uprkos siromaštvu, uprkos društvenom statusu razvedene žene u izuzetno konzervativnom društvu i uprkos protivljenju njenih roditelja da se vrati u školu, Fajza je znala da je obrazovanje jedini način da upravlja svojim životom. Sada ima 26 godina. Dobila je stipendiju od lokalne NVO kojom će da finansira poslovne studije na univerzitetu. Njen cilj je da nađe posao, iznajmi stan u kom će da živi i da povede decu sa sobom. Arapske države prolaze kroz ogromne promene, a problemi sa kojima se žene suočavaju su poražavajući. Baš kao i žene koje sam fotografisala, i ja sam morala da savladam mnoge prepreke da bih postala fotograf kakav jesam, mnogi su mi usput dobacivali šta mogu, a šta ne mogu da uradim. Um El-Sad, Asma, Fajza i mnoge druge žene širom arapskog sveta, pokazuju da je moguće savladati prepreke na putu do obrazovanja, za koje znaju da je najbolje sredstvo do bolje budućnosti. A sad bih volela da zaključim Jasmininim citatom, to je jedna od četiri aktivistkinje koje sam intervjuisala u Tunisu. Jasmina je napisala: "Preispitaj svoja ubeđenja. Budi ono što želiš da budeš, ne ono što drugi žele. Ne prihvataj ropstvo, jer te je majka rodila slobodnu." Hvala. (Aplauz)