Kao fotografkinja arapskog porekla,
oduvek sam pronalazila obilnu inspiraciju
za svoje projekte u ličnim iskustvima.
Strast za obrazovanjem,
koja mi je omogućila da srušim prepreke
do boljeg života,
je motivisala moj projekat: Čitam, pišem.
Podstaknuta sopstvenim iskustvom,
kako mi na početku nisu dozvoljavli
da pohađam više škole,
odlučila sam da istražim i dokumentujem
priče drugih žena
kojima je obrazovanje promenilo život,
razotkrivajući i dovodeći u pitanje
prepreke s kojima se suočavaju.
Pokrila sam niz tema
koje se bave obrazovanjem žena,
imajući u vidu razlike
među arapskim zemljama
zbog ekonomskih i društvenih faktora.
Neki od problema su: nepismenost kod žena,
koja je izuzetno visoka u regionu;
reforme obrazovanja;
programi za ispisane đake
i politički aktivizam kod studenata.
Na početku mog rada,
nije uvek bilo lako
nagovoriti žene da učestvuju.
Tek nakon što bih im objasnila
kako njihove priče
mogu da utiču na živote drugih žena,
kako mogu da postanu uzori
u svojoj zajednici, poneke bi pristale.
Tragajući za pristupom
koji uključuje saradnju i uzajamnost,
tražila sam od njih da ispišu
sopstvene reči i misli
na svojim odštampanim fotografijama.
Ove slike su potom podeljene
u pojedinim učionicama
i služile su kao inspiracija
i motivacija drugim ženama
koje su imale slično obrazovno iskustvo.
Ajša, učiteljica iz Jemena, je napisala:
"Težila sam obrazovanju
kako bih bila nezavisna
i da ne moram da se obraćam
muškarcima za sve."
Jedan od mojih prvih subjekata
je bila Um El-Sad iz Egipta.
Kada sam je upoznala,
jedva da je znala da se potpiše.
Pohađala je devetomesečni program
opismenjavanja
koji je vodila jedna lokalna NVO
u predgrađu Kaira.
Nekoliko meseci kasnije,
šalila se kako joj muž
preti da će da je ispiše sa časova
jer je otkrio da njegova,
sada pismena žena,
proverava njegove poruke na telefonu.
(Smeh)
Nevaljala Um El-Sad.
Naravno da se Um El-Sad nije zbog toga
pridružila programu.
Videla sam kako je žudila da ima kontrolu
nad prostim svakodnevnim rutinama,
malim detaljima koje uzimamo olako,
od brojanja novca na pijaci
do pomaganja deci kod domaćeg.
Uprkos siromaštvu i mentalitetu kolektiva,
koji omalovažava obrazovanje žena,
Um El-Sad, zajedno sa svojim
egipatskim kolegama,
žudila je da nauči da čita i piše.
U Tunisu sam upoznala Asmu,
jednu od četiri aktivistkinje
koje sam intervjuisala.
Sekularna studentkinja bioinženjeringa
je prilično aktivna na društvenim mrežama.
Misleći na svoju zemlju, za čije blago
se smatra Arapsko proleće, rekla je:
"Oduvek sam sanjala
da ću otkriti novu bakteriju.
Sada, nakon revolucije,
svakoga dana pronalazimo po jednu."
Asma misli na uspon
religijskog fundamentalizma u regionu,
koji je još jedna prepreka,
naročito za žene.
Od svih žena koje sam upoznala,
Fajza iz Jemena me je najviše ganula.
Fajza je bila prinuđena da napusti školu
sa osam godina, kada je udata.
Brak je trajao godinu dana.
Sa 14 godina postala je treća žena
šezdesetogodišnjem čoveku,
a do osamnaeste,
bila je razvedena majka troje dece.
Uprkos siromaštvu,
uprkos društvenom statusu razvedene žene
u izuzetno konzervativnom društvu
i uprkos protivljenju njenih roditelja
da se vrati u školu,
Fajza je znala da je obrazovanje
jedini način da upravlja svojim životom.
Sada ima 26 godina.
Dobila je stipendiju od lokalne NVO
kojom će da finansira
poslovne studije na univerzitetu.
Njen cilj je da nađe posao,
iznajmi stan u kom će da živi
i da povede decu sa sobom.
Arapske države prolaze
kroz ogromne promene,
a problemi sa kojima se žene suočavaju
su poražavajući.
Baš kao i žene koje sam fotografisala,
i ja sam morala da savladam mnoge prepreke
da bih postala fotograf kakav jesam,
mnogi su mi usput dobacivali
šta mogu, a šta ne mogu da uradim.
Um El-Sad, Asma, Fajza
i mnoge druge žene širom arapskog sveta,
pokazuju da je moguće
savladati prepreke na putu do obrazovanja,
za koje znaju da je najbolje sredstvo
do bolje budućnosti.
A sad bih volela da zaključim
Jasmininim citatom,
to je jedna od četiri aktivistkinje
koje sam intervjuisala u Tunisu.
Jasmina je napisala:
"Preispitaj svoja ubeđenja.
Budi ono što želiš da budeš,
ne ono što drugi žele.
Ne prihvataj ropstvo,
jer te je majka rodila slobodnu."
Hvala.
(Aplauz)