Da počnemo sa objšnjem geometrijskih oblika.
Ne brinite, uskoro će vaši oblici leteti po ekranu menjajući boje, i još mnogo drugih interesantnih stvari.
Ostanite sa nama!
Započnimo sa crtanjem pravougaonika.
Ukucamo rect () za pravougaonik, otvorite zagradu, kucajte ova 4 broja, objasniću uskoro šta to znači,
…zatvorite zagradu, i na kraju, stavimo tačku - zapetu (;).
Pogledajte, divno, pravougaonik!
Tako divno, p ahajde da pokušamo da opet uradimo. Možemo probati druge brojeve.
Možda veći brojevi, pa onda manji na kraju, i vidi, još jedan pravougaonik!
U stvari, ako probamo da smanjimo prvi broj, počinje da se pomera.
Ako povećamo poslednji broj pa onda smanjimo, onda će se objekat povećati pa smanjiti. Interesantno.
Vi se pitate kako se ovo dešava?
Zapamtite da je vaš kompjuter kao vrlo inteligentan i poslušan pas.
Kučetu vi možete reći da sedne, stane, čak i da se se kotrlja.
Samo treba da date sit() komandu.
Kojom šifrom bi ste rekli vašem kompjuterkom kučetu da sedne?
Način da to uradite je da napišete komandu "sit", i dva apostrofa posle koji će da kažu da se komanda izvrši, i posle toga tačka-zapeta na kraju što znači "da, ova komanda je završena"
I onda će vaš kompjuter da sedne.
Naravno, vaš kompjuter na Khan Akademiji nije kuče, tako da ne zna kako da sedne ili kotrlja, ali zna kako da crta pravougaonik, i to je prilično interesantno, zar ne?
To ćemo uraditi na ovoj liniji. Kazaćemo komandu rect(), što je samo ime, i otvoriti i zatvoriti zagradu što znači "uradi to", i onda tačka zapeta na kraju.
Tako vas komputer zna da izvrši ovu opciju rect.
Vratimo se na naš rect.
Imamo ime komande, i zagrade
Šta ćemo sa svim ovim brojevima?
Ideja je da kompjuter ne zna dovoljno ako mu kažete samo rect.
Da razumete ovo, zamislite da vam dam samo parče papira i kažem da nacrtate pravougaonik tačno kako ja hoću.
U koliko ne umete ta čitate moje misli, imaćete odmah pitanja?
Prvo, pitate se gde ja hoću da vi nacrtate pravougaonik?
Onda bih ja rekao ajde da se dogovorimo da levi deo papita zovemo 0 nula.
I ajde da kažemo da će ova desna strana da bude 400.
Onda vam ja dam broj, recimo 100, i vi bi znali da će to da bude otprilike ovde.
To bi vas zadovoljilo za momenat, ali bi onda rekli, dobro znam koliko popreko, ali koliko ide gore ili dole?
Onda vam mogu dati drugi broj, recimo200, i reći da je vrh nula a dole je 200, i vi ćete reći, onda će 200 da bude u sredini.
I to je perfektno jer sada mislite dobro ja ću nacrtati pravougaonik tačno ovde.
…zato što je 100 vertikalno i 200 horizontalno.
Samo što to još nije dovoljno informacija, šta sada pitate?
Pitate se koliko veliki pravougaonik ja želim?
Ja ću reći, recimo širok 150?
Onda vi razmišljate, ovo je 100, i ovo je 400, pa ako hoćemo 150 širok, onda ćemo recimo ovde.
Dobro, super, to je oko 150 široko.
Onda vi kažete, koliko visoko ja želim?
Ja kažem, visok oko 50?
Vi kažete, dobro, 50, to je otprilike ovoliko visoko.
Sada vi kažete, super, znam tačno gde vi želite pravougaonik, i tačno koliko veliki želite, i sada mogu da nactram.
To je dosta posla za pravougaonikm, zar ne?
Ali ideja je da dajući vam samo ta 4 broja - 100 popreko, 200 dole, 150 široko, 50 visoko, mi oboje tačno znamo kako ovaj pravougaonik treba da izgleda.
Tako isto kompjuter radi.
Možete napisati komandu kako smo ranije rekli - otvorite zagradu, zatim 4 broja - 100, 200, 150, 50, zatvorite zagradu, i tačka zapeta.
I nactraće pravougaonik tačno gde smo mi želeli!
Ali, da budemo iskreni, to nije tačno gde smo želeli pravougaonik, nije gde smo ga nacrtali, zar ne?
Naši brojevi su malo dalje. Hajde da kažemo da hoćemo da pogodimo tačno gde smo narctali.
Pomerićemo ovo tako da je malo dalje, malo manje gore i dole, malo tanje, i možda malo kraće.
Sada imamo da se naš pravougaonik skoro tačno podudara da onim što smo nacrtali, zato što razumemo šta tačno ovi brojevi predstavljaju, i možemo ih promeniti da izgleda kako želimo.
Sada da razmislimo o crtanju drugog pravougaonika.
Lepota ovoga je da sada možemo da crtamo pravougaonike gde god želimo.
Ajde da nacrtamo jedan ovde u gornjem uglu, skroz ovde gore.
Razmislimo gde bi to bilo.
Bilo bi otprilike 0 popreko, 0 gore i dole, i možda vrlo mali, recimo 50 širok i 10 visok.
Hajmo da to uradimo. Ukucajte rect, razdvojite parametre zapetom, i kažite, dobro.
Imamo grešku što kaže nedostaje zatvorena zagrada, što je tačno, tako da je stavimo tu.
Ali sada smo dobili drugu grešku koja kaže nedostaje tačka zapeta.
Ako pritisnemo "pokaži mi gde" pokazaće liniju koju smo sada napisali
…i sećamo se da je tačka zapeta kao tačka na kraju rečenice, samo što sada služi da zavrči liniju koda, i mi smo zaboravili da stavimo.
Nije veliki problem, stavimo je, i sve je opet dobro.
Pogledajte, mali pravougaonik tačno kako smo želeli.
Kao i pre, možemo ga povećati, pomerati okolo, i postaviti tačno gde želimo.
Sada tačno znate kako ovaj rect radi.
Objasnili smo šta brojevi znače, i kako uvek morate staviti ime komande, zagrade, zapetu da razdvoji brojeve, i tačka zapeta na kraju.
Izgleda kao mnogo podataka, ali sada probajte sami da vidite kako radi i bolje razumete.
Sledeći pit ćemo učiti kako da crtamo još oblika, a onda ćemo preći na fenomenalne stvari kao što je bojenje i napraviti ih da lete po ekranu.