Znači, razmišljate da se preselite na Mars. Da li ste izabrali mesto za svoj novi dom? Ne? Pa, ovde sam da vam pomognem. Krenimo od početka. Evo nekih stvari koje treba da ponesete na Crvenu planetu: visoka tolerancija na hladnoću, usamljenost i radijaciju, doživotne zalihe vazduha za disanje i hrane, svemirski brod u vrednosti od nekoliko milijardi dolara, želju da pobegnete od svega i vodu. Voda će vam definitivno trebati. Pa, kakvu vrstu nekretnine tražite? Šta kažete na vilu u Noktisu Labirintusu koji je nalik na lavirint? Pribežište u Krateru srećnog lika? Tvrđavu na Mesi Lice? Pogled na okean? Uh, loše vesti vezane za ovo poslednje. Zakasnili ste oko 4 milijardi godina. Prilično smo sigurni da je Mars imao okeane, jezera, reke - ceo paket, ali vremenom se skoro sve to smrznulo ispod površine, ili isparilo u svemir. Ipak, verovatno postoji nešto vode zarobljene ispod ledenih kapa od ugljen dioksida koje se periodično šire i skupljaju. Pa, kako bi Mars izgledao danas da ima vode na površini? To, naravno, zavisi od toga o kolikoj količini vode pričamo, ali možda bi ličio na nešto poput ovog. Relativno ravna severna hemisfera je ispod prosečnog nivoa, pa bi postala ogroman okean, dok bi južna hemisfera koja je prenatrpana kraterima uglavnom ostala iznad nivoa mora i suva. Ta razlika između hemisfera je malo bizarna, a ne znamo zbog čega je to tako. Južna polovina je verovatno mnogo starija, sudeći po osobinama kao što je broj kratera, kao i dokazima povećane vulkanske aktivnosti na severu. Okej, ko zna? Možda će jednoga dana Mars opet imati okean, ali za sada u suštini imamo jednu ogromnu prašnjavu pustinju. U stvari, slična je pustinjama na Zemlji u tolikoj meri da smo mogli da saznamo mnogo o Marsu na našoj izvornoj planeti. Na primer, peščane dine na Marsu formiraju se i ponašaju slično našim peščanim dinama, iako marsovske verzije često porastu dva puta više zahvaljujući gravitaciji čija jačina iznosi oko trećinu jačine naše gravitacije. Mars ima i neke osobine koje nećete sresti na Zemlji, kao što su TAR-ovi, peščane dine bez vrhova visoke i do 15 metara, čije formiranje tek treba da shvatimo. Verovatno se pitate: „Šta dobijate kada ukombinujete pustinju širom planete sa atmosferom koja, kao i naša, podleže razlikama u pritisku koje stvaraju vetrovi - peščanim olujama?” To bi bile naše glavne vremenske neprilike na Crvenoj planeti. One igraju veoma važnu ulogu u tome što je planeta crvena, kroz širenje zarđalih čestica gvožđa površinom i vazduhom. Zahvaljujući slaboj gravitaciji i nedostatku vlage, ove peščane oluje mogu trajati mesecima i pokriti celu planetu. Tako, možda ćete poželeti da izgradite svoj dom što više. Ne tražite dalje. Ovo je Olimpus Mons, najveći vulkan u Sunčevom sistemu. Čak i da Mars ima atmosferu koja dozvoljava disanje, otkrili biste da pogled sa vrha na visini od 25 kilometara oduzima dah. Možda vam se vulkani ne sviđaju? Šta onda kažete na Vales Marineris, najveći kanjon u Sunčevom sistemu? Toliko je širok da je, gledajući sa jedne strane, suprotni kraj iza linije horizonta. Ipak, ulovili biste spektakularne plave zalaske sunca na obično crvenom nebu, koje dobija svoju boju od prašine koja upija većinu plave boje, kao i od načina na koji atmosfera rasejava Sunčevu svetlost. Raspoloženi ste, znatiželjni, ili samo tražite priliku? Onda prestanite da odugovlačite i napravite korak ka Marsu još danas. Mars: crveniji nego ikada.