Bonzour. Ki manier? (Riye) Tousala extra, non? Mo mem mo sou lemotion. Ofet, mo bizin ale. (Riye) Finn ena trwa tem dan sa konferens la ki an rapor avek saki mo anvi koze. Enn se sa prev extraordiner de la kreativite imenn dan tou bann prezantation nounn trouve ek dan tou bann dimounn ki isi. Nek sa kalite variete ek so lintansite. Deziem zafer se ki sa met nou dan enn sitiaton kot nou pa kone ki kapav arive, an term fitir. Pa kone kouma sa pou deroule. Mo interese dan ledikation. Ofet, mo trouve ki zot tou ena enn lintere dan ledikation. Pa vre? Mo trouv sa bien interesan. Si ou dan enn dine, ek ou dir ki ou travay dan ledikation -- Non, ofet ou pa souvan invite dan bann dine. (Riye) Si ou travay dan ledikation, personn pa invit ou. (Riye) Ek personn pa reinvit ou, bizarman. Mo trouv sa bien etranz. Me si se le ka, alor ou dir kikenn, ou kone, zot dir, "ki ou fer dan lavi?" ek ou dir ki ou travay dan ledikation, ou trouv disan desann depi zot figir. Zot dir, "Ayo bondie," ou kone, "Kifer mwa?" (Riye) "Sel zour kot mo sorti." (Riye) Me si ou kestionn zot lor zot ledikation, zot enerve. Parski se enn size bien sensib, pou dimounn, pa vre? Parey kouma relizion, kas ek lezot zafer. Donk mo bien interese dan ledikation, ek mo pense zot tou interese. Nou ena enn gran lintere ladan, an parti parski se ledikation ki sipoze amenn nou dan sa fitir ki nou pa ankor konpran. Kan ou reflesi, bann zanfan ki pe koumans lekol sa lane la pou pran zot retret an lan 2065. Personn pa kone, malgre tou sa lekspertiz ki nou finn trouve se kat dernie zour, ki lemond pou resanble dan sink an. Ek nou pe sipoze edik zot pou sa. Mo panse sa inprediktabilite la li extraordiner. Ek troiziem zafer lor ki nou tou dakor se ki bann zanfan ena bann kapasite extraordiner -- bann kapasite pou inove. Sirena yer ti enn mervey, non? Nek guete ki li kapav fer. Ek li exseptionel, me mo pa panse ki li exseptionel parmi tou bann zanfan. Saki nou ena la se enn dimoun avek enn dedikation extraordiner ek ki finn trouv so talan. Ek mwa mo dir ki tou zanfan ena bann gran talan. Ek nou gaspiy sa, san pitie. Donk mo anvi koz lor ledikation ek mo anvi koz lor kreativite. Mo konba se ki kreativite zordizour li osi inportan ki alfabetism, ek ki nou bizin tret sa avek mem linportans. (Aplodisman) Mersi. (Aplodisman) Bon, samem tou. Mersi bokou. (Riye) Donk res 15 minit. (Riye) Alor, monn ne -- non. (Riye) Monn tann enn bon zistwar dernierman -- ki mo kontan rakonte -- lor enn tifi ki ti dan so klas desin. Li ena si zan, ek li ti pe desine derier, ek so profeser dir ki sa tifi la zame pa atentiv, me ki dan klas desin, wi. Profeser la ti fasine. Donk linn al guet li, li dimann li, "Ki to pe desine?" Ek tifi la dir, "Mo pe desinn bondie." Ek profeser dir li, "Me personn pa kone ki bondie resanble." Tifi la dir, "Zot pou kone dan enn ti moman." (Riye) Kan mo garson ti ena kat an dan Langleter -- Ofet li ti ena kat an partou. (Riye) Bon, si bizin panse, pe inport kot li ale, li ti ena kat an sa lane la. Li ti pe zwe dan spektak Nativite. Zot rapel so zistwar? (Riye) Sete enn gran zistwar. Mel Gibson finn fer so laswit, kapav zot inn guete. (Riye) "Nativite 2". James inn gagn rol Zozef, nou ti bien kontan. Nou ti konsider sa kouma enn de bann rol prinsipal. Nou finn ranpli lasal avek bann dimounn avek enn t-shirt: "James Robinson se Zozef!" (Riye) Li pa ti ena pou koze, me zot konn sa parti kot trwa lerwa vini? Zot vini avek kado, lor ek lobann. Sa inn arive vremem. A enn moman mo panse zot inn bliye enn sekans parski kan nounn koz ek ti garson la apre ek nounn demann li, "Tou korek pou twa?" Li dir, "Wi, kifer? Sa pa ti bon?" Zot inn zis melanz tou. Trwa garson rantre, zot ena kat an, ek zot ti serviet lor latet, ek zot poz sa bann bwat la, ek premie la dir, "Monn amenn lor." Deziem la dir, "Monn amenn lobann." Trwaziem la dir, "Frank inn avoy sa." (Riye) Enn zafer an komun, se ki bann zanfan oze. Si zot pa kone, zot nek seye. Pa vre? Zot pa per tantion zot pena rezon. Mo pa pe dir ki pena rezon se mem zafer ki et kreatif. Saki nou kone se ki si ou pa pre pou pena rezon, ou zame pa pou fer kitsoz orizinal -- ek si ou pa pre pou pena rezon. Letan zot grandi vinn adilt, laplipar zanfan perdi sa kapasite la. Zot per tantion zot pena rezon. Ek se koumsa ki nou diriz nou bann konpani. Nou stigmatiz erer. Ek aster nou diriz nou sistem ledikation national kot erer se pir zafer ou kapav fer. Rezilta se ki nou pe edik dimounn pou pa servi zot kapasite kreatif. Picasso dir ki tou zanfan ne artist. Saki difisil se res enn artist kan nou grandi. Mo vremem krwar ladan, ki nou pa aprann vinn kreatif, me nou bliye. Ou plito nou ledikation fer nou bliye. Kifer sa? Ena sink an mo ti pe viv Stratford-on-Avon. Ofet nounn al Los Angeles depi Stratford. Zot kav imazine kouma tranzition la ti fasil. (Riye) Ofet nounn res dan enn landrwa apel Snitterfield, zis andeor Stratford, kot Shakespeare so papa ti ne. Aster zot pe realize? Mwa osi ti parey. Zame zot inn panse ki Shakespeare ti ena enn papa, non? Parski zame zot panse ki Shakespeare ti enn zanfan, non? Shakespeare kan li ti ena 7 an? Zame monn pans sa. Anfin, li ti ena 7 an a enn moman. Li ti dan kikenn so klas angle, nespa? (Riye) Kouma sa kav amerdan? (Riye) "Bizin fer plis zefor." (Riye) So papa dir li al dormi, "Shakespeare, al dormi, toudeswit! Ek poz sa kreyon la." (Riye) "Ek aret koz koumsa." (Riye) "Personn pa pe konpran." (Riye) Bon, nounn bouz depi Stratford ziska Los Angeles, ek mo zis anvi dir kitsoz lor sa tranzition la. Mo garson pa ti anvi vini. Mo ena de zanfan: mo garson ena 21 an, mo tifi ena 16 an. Li pa ti anvi vinn Los Angeles. Li ti pou kontan, me li ti ena enn kopinn Langleter. Ti lamour so lavi, Sarah. Li ti konn li depi enn mwa. (Riye) Tantion, zot fek fet zot katriem laniverser, ek se bokou kan ou ena 16 an. Li ti bien boude dan avion, ek li dir, "Zame mo pou trouv enn lot tifi kouma Sarah." Ek sa ti fer nou ase kontan, onetman -- (Riye) Parski li ti prinsipal rezon kifer nou ti pe kit pei. (Riye) Enn zafer frap ou kan ou vinn Lamerik ek kan ou voyaze dan lemond: tou sistem ledikation dan lemond ena mem yerarchi dan bann size. Tou sistem. Pe inport kotsa dan lemond. Ou panse lekontrer vre, me ofet non. Lao ou trouv matematik ek langaz, enswit sians imenn, ek enba se lezar. Partou dan lemond. Ek mem dan sak sistem ena enn yerarchi dan lezar. Art ek lamizik zot stati pli o dan lekol ki drama ek ladans. Pena enn sistem ledikation dan lemond ki enseyn ladans toulezour kouma nou enseyn matematik. Kifer? Kifer non? Mo panse se ase inportan. Mo pense matematik bien inportan, me ladans osi. Zanfan danse toultan si nou les zot, nou osi parey. Nou tou ena lekor, non? Ou eski monn rat kit linformation? (Riye) Anverite, saki arive se ki, kan zanfan pe grandi, nou enseyn zot depi zot lerin peti a peti. Enswit nou konsantre lor zot latet. Ek entipe sir lekote. Si ou vizit ledikation kouma enn alien, ek ou dimande, "Kiete sa ledikation piblik?" Mo panse ou konklizion si ou guet rezilta, bann seki resi ladan, bann seki fer tou kouma bizin, seki gagn tou bann bon pwin, bann gagnan -- mo panse konklizion se ki bit ledikation piblik a traver lemond se prodwir profeser liniversite. Nespa? Zot mem ki ariv an o. Mo mem mo ti profeser. (Riye) Mo kontan bann profeser liniversite, me ou kone, nou pa oblize pran zot kouma meyer mezir pou lareusit. Zot zis enn form lavi, enn lot kalite form lavi. Me zot ase kirie, ek mo pe dir sa parski mo bien kontan zot. Ena enn zafer kirie apropo bann profeser dapre mwa -- pa zot tou, me bokou viv dan zot latet. Zot viv isi, ek inpe sir lekote. Zot pena lekor, ou kone, ase literalman. Pou zot, zot lekor se enn form transportation pou zot latet. (Riye) Nespa? Se enn fason amenn zot latet dan bann reunion. (Riye) Si ou le kit prev lor bann lexperians andehor lekor, nek al dan enn konferans avek bann akademik senior, ek al dan diskotek dernie zour. (Riye) Lerla zot pou trouve. Bann misie ek madam ki pe danse dan enn fason inkontrolab, san ritm. (Riye) Nek atann, kouma zot al lakaz zot pou ekrir enn lartik lor la. (Riye) Nou sistem ledikation baze lor abilite akademik. Ena enn rezon pou sa. Dan lemond, pa ti ena okenn sistem ledikation piblik, avan dizneviem siek. Tousala finn arive akoz lindistrialization ki ti pe dimann sa. Donk sa ierarsi la baze lor de lide. Premie, se ki bann size pli importan pou travay lao net. Akoz samem probableman ou finn detourne depi bann zafer ki ou ti kontan kan ou ti zanfan, parski sanse ou pa pou gagn travay ou lavi avek sa, pa vre? Pa pran lamizik, to pa pou vinn mizisyen; pa pran art, to pa pou vinn artist. Bann konsey bien kouran -- me bien entor. Lemond antie dan enn revolition. Deziem se abilite akademik, ki finn vinn definir saki nou apel lintelizans, parski linversite finn kre sa sistem la dapre zot mem. Kan ou panse, antie sistem ledikation piblik dan lemond se enn long processus pou rant dan liniversite. Ek so konsekans se ki bokou dimounn ki ena talan, ki briyan, kreatif zot panse ki zot pa koumsa, akoz sel zafer dan lekel zot ti bon dan lekol pena valer, ou alor ti stigmatize. Mo panse nou pa kapav kontinie koumsa. Dan 30 prosenn lane, dapre UNESCO, pou ena enkor plis dimounn ki pou gradwe a traver ledikation piblik dan listwar. Plis dimounn, ek se sa konbinezon de tou saki nounn koze -- teknolozi ek kouma li pe transform travay, ek demografi avek enn gro lexplozion popilation. Toutakou, diplom pa pou vo nanye. Pa vre? Kan mo ti etidian, si ou ti ena diplom, ou ti ena travay. Si ou pa ti ena travay, se parski ou pa ti anvi travay. Ek mwa mo pa ti anvi. (Riye) Me aster bann zanfan ek diplom souvan pe retourn kot paran pou kontinie zwe video game, ek akoz ou bizin enn MA kot avan ti bizin enn BA, ek aster pe bizin PhD. Se enn processus inflation akademik. Ek sa montre kouma striktir ledikation pe bouze anba nou lipie. Nou bizin sanz nou definition lintelizans. Nou konn trwa zafer lor lintelizans. Premie se ki li divers. Nou perseption lemond depann lor nou lexperians. Nou reflesi vizwelman, avek son, avek nou sans du toucher. Nou reflesi de fason abstre, nou reflesi an mouvman. Deziem zafer se ki lintelizans li dinamik. Si ou guet bann interaktion dan servo, kouma nounn tande yer depi ennta prezantation, lintelizans extra interaktif. Nou servo pa divize an konpartiman. Anfet, kreativite -- ki mo defini kouma prosess kot ou gagn bann lide orizinal ki ena valer -- le pli souvan arive atraver interaktion ant diferan fason vwar lechoz. An pasan, ena bann ner ki zwen de lemisfer nou servo ki apel "corpus callosum". Li pli epe kot bann madam. Dapre Helen yer, se probableman akoz sa ki bann madam multi-task pli fasilman. Parski zot kapav, nespa? Ena ennta resers lor la, mais mo konn sa depi mo lexperians personel. Si mo madam pe kwi lakaz -- ki pa ariv souvan, erezman. (Riye) Non, ena zafer li fer bien, me si li pe kwi, an mem tan li lor telefonn, li pe koz ek nou zanfan, li pe penn plafon, li pe fer loperation leker. Si mwa mo pe kwi, laport ferme, zanfan deor, telefonn debranse, ek si li rantre mo ankoler. Mo dir, "Terry, silteple, mo pe esey frir enn dizef la." (Riye) "Les mwa trankil." (Riye) Ofet, ou kone sa proverb la ki dir si enn pie tombe dan enn lafore ek personn pa tande, eski sa inn vremem pase? Ou rapel sa zistwar la? Monn trouv enn zoli tshirt resaman ki dir "Si enn misie dir laverite dan enn lafore, ek okenn madam pa tand li, eski li ena kan mem tor?" (Riye) Trwaziem zafer lor lintelizans se ki li diferan. Mo pe ekrir enn liv an se moman ki apel "Epifani", ki baze lor enn seri interview avek bann personalite lor kouma zot finn dekouver zot talan. Mo fasine par kouma zot inn arive dan lavi. Sa lide la inn vini apre enn konversation avek enn madam extraordiner ki bokou dimounn pa kone, ki apel Gillian Lyne. Ounn deza tande? Ena wi. Li enn koregraf, zot tou konn so travay. Linn fer "Cats" ek "Phantom of the Opera". Li extraordiner. Avan mo ti lor bord Royal Ballet, kouma ou kav trouve. Pandan enn dezene avek Gillian enn zour, monn dimann li, "Kouma tonn vinn enn danser?" Sa ti bien interesan. Kan li ti lekol, li pa ti ena oken lespwar. So lekol dan lezane 30 finn ekrir so paran pou dir ki zot panse Gillian ena enn problem aprantisaz. Li pa ti pe kapav konsantre; nek li bouzbouze. Zordizour zot ti pou dir li ena ADHD, ki zot panse? Me sa sete lezane 30, ek ADHD pa ti ankor invante. Donk pa ti enn option disponib. (Riye) Dimounn pa ti kone zot ti kapav gagn sa. (Riye) Bon, linn al guet enn spesialist. Dan enn pies kouver ek dibwa sen, linn ale ek so mama, kot zot inn fer li asiz lor en sez dan fon lasal la, ek kot linn asiz lor so lame pandan 20 minit pandan ki misie la koz ek so mama lor bann problem ki Gillian ti pe gagne lekol. Parski li ti pe deranz lezot; li ti pe rann devwar an retar, etc -- sa ti zanfan 8 an la. A la fin, dokter la leve ek al asiz akot Gillian ek dir li, "Monn ekout tou saki tou mama inn dir mwa, me mo bizin koz avek li an prive. Atann isi, nou pou revini dan pa lontan", ek zot inn kit li. Me avan zot sorti, linn alim radio ki ti lor so latab. Ek kan zot inn sorti, li dir mama la, "Nek deboute guete." Kouma zot inn sorti, tifi la inn debout, li koumans danse. Zot obzerv li pandan kelke minit ek dokter la dir so mama, "Madam Lynne, Gillian pa malad, li enn danser. Amenn li lekol de dans." Mo dimann li, "Lerla kinn arive?" Li reponn, "Samem linn fer. Mo pa kav dir ou kouma sa ti merveye. Nounn rant dan enn lasal kot zot tou ki kouma mwa. Bann dimounn ki pa kav asiz trankil, dimounn ki bizin bouze pou reflesi." Ki bizin bouze pou reflesi. Zot inn aprann bale, tap, jazz, dans modern, dans contanporenn. Linn al odition pou Royal Ballet School; linn vinn danser solo -- linn fer enn bel karyer kot Royal Ballet. Finalman linn kit Royal Ballet School, ek linn fond Gillian Lynne Dance Company, linn zwen Andrew Lloyd Webber. Li mem derier bokou bann prodiktion teat mizikal dan listwar, linn fer bokou dimounn kontan, ek li enn multi-milioner. Enn lot dimounn ti kav donn li medsinn ek dir li kalme. (Aplodisman)