Sećate li se kada ste pali sa bicikla
ili udarili čelom o oštar ćošak?
Povrede u detinjstvu su stvari
koje bismo često voleli da zaboravimo,
ali naša tela često nose sećanja
u obliku ožiljaka.
Šta su onda ove neželjene uspomene
i zašto ih imamo tako dugo
nakon te neželjene posete hitnoj pomoći?
Ožiljke najčešće nalazimo na koži,
na delu koji izgleda nešto drugačije
od normalne kože oko njega.
Ovo se često smatra
nesrećnim deformitetom,
dok se u drugim slučajevima koristilo
namerno nanošenje ožiljaka,
u tradicionalnim i modernim kulturama,
da se označi obred prelaska
ili prosto za estetsku dekoraciju.
Ali razlika nije samo u izgledu.
Kada pogledamo tkivo zdrave kože
pod mikroskopom,
vidimo ćelije koje vrše razne funkcije
i koje su povezane vanćelijskim matriksom
ili ECM-om.
On se sastoji od strukturnih proteina
poput kolagena
kog luče posebne ćelije, fibroblasti.
Dobro raspoređen ECM omogućava
transport hranljivih materija,
komunikaciju i prijanjanje među ćelijama.
Ali kada se desi duboka rana,
ovaj raspored se remeti.
Tokom procesa zarastanja,
kolagen se smešta na mesto rane,
ali umesto strukture pletene korpe
koja se može naći u zdravom tkivu,
nova ECM se raspoređuje
samo u jednom pravcu,
što usporava međućelijske procese
i smanjuje izdržljivost i elastičnost.
Da stvari budu gore,
izlečeno tkivo sadrži
veću proporciju ECM-a nego pre,
čime se smanjuje njena ukupna funkcija.
Višak kolagena u koži
remeti njene prvobitne funkcije,
poput stvaranja znoja,
kontrolisanja temperature tela
i čak i rasta dlaka.
Tkivo ožiljka je krhko, osetljivo
na promene u temperaturi i opažajima,
i treba ga držati u vlažnom okruženju
da bi se poboljšalo zarastanje.
Ovo prisustvo viška
fibroznog vezivnog tkiva u organu
je poznato kao fibroza,
a ako vam se naziv čini poznatim,
to je zato što naša koža
nije jedini organ podložan ožiljcima.
Cistična fibroza je genetski poremećaj
koji izaziva ožiljke na pankreasu,
dok pulmonarna fibroza
podrazumeva ožiljke na plućima
koji za posledicu imaju kratak dah.
Ožiljci na srcu i taloženje ECM-a
nakon srčanog udara
mogu da uspore kucanje srca
i dovedu do većih srčanih problema.
Svim ovim bolestima je zajedničko to
što iako organi imaju neke
od svojih prvobitnih funkcija,
tkivo ožiljka koje se stvori nakon rane
je uvek inferiorno u odnosu
na tkivo koje menja.
Ipak, postoji nada.
Medicinski istraživači sada proučavaju
šta prouzrokuje da fibroblasti
luče višak kolagena
i kako možemo regrutovati
ostale ćelije u telu
da regenerišu i nastane oštećeno tkivo.
Saznanjem kako da bolje kontrolišemo
zarastanje rana i stvaranje tkiva ožiljka,
možemo koristiti budžete
od više milijardi dolara
koji se trenutno koriste
za posledice ranjavanja
na mnogo efikasniji način
i tako pomognemo milionima ljudi
da žive bolje i na zdraviji način.
Ali do tog trenutka,
makar neki od naših ožiljaka
mogu da nam pomognu da se prisetimo
da izbegavamo stvari koje su ih izazvale.