Sjećate li se kada ste pali s bicikla
ili se udarili u glavu na oštar rub?

Ozljede u djetinjstvu su stvari
koje bismo često najrađe zaboravili,

ali naša tijela često nose sjećanja
u obliku ožiljaka.

Pa što su ti neželjeni suveniri
i zašto ih tako dugo zadržavamo

nakon neželjenih putovanja
na hitnu pomoć?

Najčešće mjesto gdje 
vidimo ožiljke je naša koža,

komad koji izgleda malo drugačije 
od normalne kože oko njega.

Često se ovo smatra
nesretnim izobličenjem,

dok u drugim slučajevima, 
namjerno stvaranje ožiljaka je korišteno

u tradicionalnim i modernim kulturama,
da bi označilo obred sazrijevanja

ili jednostavno radi 
estetskog ukrašavanja.

Ali razlika nije samo kozmetička.

Kada pogledamo zdravo kožno tkivo
ispod mikroskopa,

vidimo stanice koje obavljaju 
različite funkcije

povezane sa vanstaničnom matricom, 
ili VSM.

Ona se sastoji od 
strukturalnih bjelančevina, kao kolagen,

kojeg luče specijalizirane 
stanice fibroblasta.

Dobro posložena VSM 
dozvoljava prijenos hraniva,

komunikaciju između stanica,
i adheziju stanica.

Ali kada se pojavi duboka rana, 
ovaj aranžman je poremećen.

Za vrijeme procesa zacijeljenja rane,
kolagen se ostavlja na mjestu rane,

ali umjesto formacije 'pletenja košare'
pronađene u zdravom tkivu,

nova VSM je poravnana u jednom smjeru,

ograničavajući unutarstanične procese
i smanjujući trajnost i elasticitet.

Da stvari budu gore,

zacijeljeno tkivo sadrži
veći udio VSM nego prije,

reducirajući njenu cjelokupnu funkciju.

U koži, višak kolagena utječe 
na originalne funkcije,

poput stvaranja znoja,

kontroliranja temperature tijela

čak i rast dlake.

Tkivo ožiljka je fragilno, osjetljivo 
na promjene temperature i dodir,

i trebalo bi biti u vlažnom okruženju 
da se maksimizira liječenje.

Ovo postojanje viška 
fibroznog vezivnog tkiva u organu

je sada poznato kao fibroza, 
i ako vam je taj termin poznat,

to je zato što naša koža nije jedini organ
osjetljiv na stvaranje ožiljaka.

Cistična fibroza je genetički poremećaj
koji uzrokuje ožiljke gušterače,

dok je plućna fibroza
stvaranje ožiljaka na plućima,

uzrokujući nedostatak zraka.

Ožiljci na srcu i nakupljanje VSM 
nakon srčanog udara

može ograničiti njegovo kucanje, 
što vodi do daljnjih problema sa srcem.

Što je zajedničko svim ovim stanjima

jest da unatoč tome što zadržavaju
originalne funkcije,

tkivo ožiljka koje se formira nakon rane

je inferiorno izvornom tkivu 
koje zamjenjuje.

No, postoji nada.

Znanstveni istraživači sada proučavaju
što potiče fibroblastne stanice

da luče prekomjerne količine kolagena

i kako možemo koristiti 
druge stanice tijela

u regeneraciji i ponovnom stvaranju 
oštećenog tkiva.

Učeći kako bolje kontrolirati 
zacjeljivanje i stvaranje tkiva ožiljka,

možemo koristiti multi-milijarderske 
budžete

koji se trenutno koriste da bi se 
tretirali posljedice ranjavanja

na puno učinkovitiji način,

i pomoći milijunima ljudi da žive
bolje i zdravije živote.

Ali do tada, barem nam neki naši ožiljci

pomažu da se sjetimo izbjegavati
te stvari koje ih uzrokuju.