Jeste li znali da svaki put kad glazbenici uzmu svoje instrumente, započne vatromet kroz cijeli njihov mozak? Izvana, mogu izgledati mirno i usredotočeno dok čitaju note i izvode precizne i uvježbane pokrete koji su potrebni. No, unutar njihovih mozgova, u tijeku je zabava. Kako to znamo? Pa, u posljednjih nekoliko desetljeća, neuroznanstvenici su napravili ogromne pomake u razumijevanju funkcioniranja našeg mozga, promatrajući ga dok radi napravama poput FMRi i PET skenera. Kad su ljudi spojeni na te strojeve, zadaci poput čitanja ili rješavanja matematičkih problema imaju svaki odgovarajuće područje u mozgu gdje se može promatrati aktivnost. No, kada su istraživači dali sudionicima da slušaju glazbu, ugledali su vatromet. Više područja njihovih mozgova su zasvijetlila u isto vrijeme dok su obrađivali zvuk, dijeleći ga kako bi razumjeli elemente poput melodije i ritma, i onda sve to ponovo spojili u jedinstveni glazbeni doživljaj. A naši mozgovi obavljaju sav taj posao u djeliću sekunde, od trenutka u kojem začujemo glazbu do onda kad stopala počnu tapkati u ritmu. No, kad su znanstvenici prešli s promatranja mozgova slušatelja glazbe na mozgove glazbenika, mali vatromet se pretvorio u događaj za pamćenje. Ispada da, dok slušanje glazbe angažira mozak nekim prilično zanimljivim aktivnostima, izvođenje glazbe je za mozak ekvivalentno treningu za čitavo tijelo. Neuroznanstvenici su vidjeli više područja mozga koja su zasvijetlila, istodobno obrađujući različite informacije u zamršenim, međusobno povezanim i nevjerojatno brzim sekvencama. Ali što je to u stvaranju glazbe što pali svijetlo u mozgu? Istraživanja su još uvijek relativno nova, ali neuroznanstvenici imaju dosta dobru ideju. Sviranje glazbenog instrumenta angažira gotovo sve dijelove mozga istovremeno, naročito u vizualnom, slušnom i motoričkom korteksu. Kao ikoja druga vježba, disciplinirano, strukturirano vježbanje sviranja osnažuje te moždane funkcije te nam omogućava da primijenimo tu snagu na ostale aktivnosti. Najočitija razlika između slušanja glazbe i sviranja je da potonje zahtijeva fine motoričke sposobnosti, koje se kontroliraju u obje polutke mozga. Također kombinira lingvističku i matematičku preciznost, u koju je lijeva polutka više uključena, s novim i kreativnim sadržajima u kojima prednjači desna. Iz tih razloga smatra se da sviranje povećava volumen i aktivnost u moždanom corpusu callosumu, mostu između dvije polutke, omogućavajući porukama da prođu kroz mozak brže i kroz više različitih puteva. To može omogućiti glazbenicima da rješavaju probleme učinkovitije i kreativnije, i u akademskom i u društvenom kontekstu. S obzirom da izvođenje glazbe također uključuje vještinu i razumijevanje njenog emocionalnog sadržaja i poruke, glazbenici često imaju višu razinu izvršnih sposobnosti, u kategoriji međusobno povezanih zadataka koja uključuje planiranje, osmišljavanje strategija i usmjerenost na detalje, te zahtijeva istodobnu analizu i kognitivnih i emocionalnih aspekata. Ova sposobnost također utječe na to kako rade naši sustavi pamćenja. I doista, glazbenici pokazuju poboljšane funkcije pamćenja, stvaranje, zadržavanje i dosjećanje brže je i učinkovitije. Istraživanja su pokazala da glazbenici koriste svoje vrlo dobro povezane mozgove kako bi svakom sjećanju dali više etiketa, poput konceptualne, emocionalne, zvučne i kontekstualne etikete, poput dobre internet tražilice. Dakle, kako znamo da su ove prednosti jedinstvene za glazbu, za razliku od, recimo, sporta ili slikarstva? Ili je li moguće da su ljudi koji se bave glazbom već bili pametniji prije nego su počeli? Neuroznanstvenici su istražili ta pitanja, ali zasad su otkrili da se umjetnički i estetski aspekti učenja sviranja glazbenog instrumenta razlikuju od svih drugih proučenih aktivnosti, uključujući i druge umjetnosti. I u nekoliko ispitivanja nasumično izabranih sudionika, koji su pokazali istu razinu kognitivne funkcije i neuralne obrade na početku, otkriveno je da su oni koji su se neko vrijeme bavili učenjem glazbe pokazali poboljšanje u više područja mozga, u usporedbi s drugima. Ova nedavna istraživanja o koristi sviranja za mentalne sposobnosti unaprijedila su naše razumijevanje mentalnih funkcija, otkrivajući unutarnje ritmove i složene interakcije koje sačinjavaju zadivljujući orkestar našeg mozga.