WEBVTT 00:00:00.560 --> 00:00:01.880 Dobro jutro. 00:00:02.040 --> 00:00:05.240 Moje ime je Nenad Duplančić i ja sam predsjednik i glavni izvrni direktor 00:00:05.400 --> 00:00:09.760 Locus Technologies, sa sjeditem u San Franciscu, u Kaliforniji. 00:00:09.920 --> 00:00:12.400 Čast mi je prezentirati na ovom prestinom događaju 00:00:12.560 --> 00:00:15.600 i elim zahvaliti mom kolegi Dr. Davoru krlecu 00:00:15.760 --> 00:00:19.360 to me pozvao biti dijelom ovog događaja uivo. 00:00:19.760 --> 00:00:22.080 Moram reći da nisam naftni geolog, 00:00:22.240 --> 00:00:24.840 ni stručnjak za odobalna (offshore) naftna buenja. 00:00:25.000 --> 00:00:27.480 Ja sam građevinski inenjer i inenjer okolia 00:00:27.640 --> 00:00:29.880 kao poduzetnik u softverskom poslovanju. 00:00:30.320 --> 00:00:36.400 Ali ja znam puno o utjecajima na okoli i posljedicama koritenja nafte i plina. 00:00:37.520 --> 00:00:39.800 Moja tvrtka pomae energetskim kompanijama 00:00:39.960 --> 00:00:43.920 da bolje upravljaju i izvjećuju svojim podacima o onečićenju koje proizlazi 00:00:44.080 --> 00:00:47.600 iz istraivanja nafte i ostalih energetski intenzivnih industrija. 00:00:47.760 --> 00:00:51.880 Cijela moja karijera tijekom posljednjih 30 godina u SAD-u, 00:00:52.040 --> 00:00:55.240 posvećena je bavljenju posljedicama na okoli 00:00:55.400 --> 00:00:58.920 i utjecajima proizvodnje energije bilo kojeg tipa. 00:00:59.080 --> 00:01:04.360 Tvrtka koju sam ja pokrenuo u Silicijskoj dolini je softverska tvrtka 00:01:04.519 --> 00:01:08.920 koja upravlja ogromnim količinama podataka i informacija 00:01:09.080 --> 00:01:13.680 podrijetlom iz industrijskog onečićenja vode, zraka i tla. 00:01:15.040 --> 00:01:19.640 Usporavanje klimatskih promjena zahtijeva smanjenje količine stakleničkih plinova 00:01:19.800 --> 00:01:23.080 koje unosimo u atmosferu a ne otvaranje novih izvora ugljika. 00:01:23.240 --> 00:01:27.640 Zabrinjavajućim je vidjeti kako hrvatska Vlada forsira proiriti 00:01:27.800 --> 00:01:32.080 offshore buenja na Jadranu bez odgovarajućih studija i priprema 00:01:32.240 --> 00:01:37.320 pogotovo kada svjetski znanstvenici oglaavaju alarm o klimatskim promjenama 00:01:37.480 --> 00:01:40.000 i potrebi za ukidanjem fosilna goriva. 00:01:40.160 --> 00:01:44.960 Spaljivanje fosilnih goriva je to to nas je dovelo na rub klimatskih promjena. 00:01:45.120 --> 00:01:48.840 Dakle, nema smisla intenzivirati daljnji razvoj nafte i plina 00:01:49.000 --> 00:01:51.040 kada postoje druge opcije. 00:01:53.240 --> 00:01:56.640 Offshore buenje donosi goleme rizike za Jadran, 00:01:56.800 --> 00:01:59.320 njegove netaknute plae, i morski divlji svijet. 00:01:59.480 --> 00:02:03.440 Izlijevanje nafte na području kakvo je Jadran bilo bi devastirajuće 00:02:03.600 --> 00:02:06.560 za bogate ribarske industrije Hrvatske i Italije. 00:02:06.720 --> 00:02:11.440 Ja ću se sada osvrnuti na nekoliko pitanja koja se odnose na offshore buenje 00:02:11.600 --> 00:02:14.200 i njegove posljedice osobito na Jadranu. 00:02:14.360 --> 00:02:20.640 Prvo je: Koje radnje su potrebne prije početka razmatranja naftnog istraivanja? 00:02:22.200 --> 00:02:26.400 Brojne predradnje su neophodne prije nego se započne offshore istraivanje. 00:02:26.560 --> 00:02:30.520 Gotovo niti jednu od tih radnji nije poduzela hrvatska Vlada do sada. 00:02:30.680 --> 00:02:33.600 Neki od uobičajenih pripremnih koraka su: 00:02:33.760 --> 00:02:36.600 Osnovna procjena postojeće flore i faune 00:02:36.760 --> 00:02:41.560 unutar i oko potencijalnih područja ispitivanja i istraivanja, 00:02:41.720 --> 00:02:47.040 procjena rizika, izvjeće o utjecaju na okoli, studija izvodljivosti, 00:02:47.200 --> 00:02:51.160 geoloka i geotehnička studija morskog dna i sedimenata, 00:02:51.320 --> 00:02:54.640 kopnena obalna infrastruktura za opsluivanje platformi, 00:02:54.800 --> 00:02:59.200 kopneni obalni resursi, objekti za odlaganje i obradu opasnog otpada, 00:02:59.360 --> 00:03:01.960 kakvi ne postoje u Hrvatskoj, na primjer. 00:03:02.120 --> 00:03:06.280 Uspostaviti regulatorni okvir za zatitu okolia 00:03:06.440 --> 00:03:10.040 i odlaganje otpada ako takav ne postoji u zemlji. 00:03:10.560 --> 00:03:14.160 I obaviti pregled povijesnih brodskih olupina 00:03:14.840 --> 00:03:18.080 i potopljenih gradova u području buenja. 00:03:21.080 --> 00:03:24.240 Koji su specifični problemi u Jadranu? 00:03:24.400 --> 00:03:27.240 Jadran je zatvoreno more i bilo kakvo izlijevanje nafte 00:03:27.400 --> 00:03:30.840 bilo bi devastirajuće za lokalne industrije ribarstva i turizma. 00:03:31.000 --> 00:03:33.920 Također, većina hrvatskog BDP-a dolazi od turizma 00:03:34.080 --> 00:03:38.680 i bilo kakva teta na ekosustavu Jadrana imala bi razorne učinke na gospodarstvo, 00:03:38.840 --> 00:03:42.600 ne samo u Hrvatskoj, već također u Italiji, Sloveniji, Crnoj Gori, i 00:03:42.760 --> 00:03:47.440 potencijalno na druge mediteranske zemlje koje bi bile pod utjecajem izlijevanja. 00:03:47.600 --> 00:03:51.320 Jedan incident poput onog koji se dogodio 2010. godine u Meksičkom zaljevu, 00:03:51.480 --> 00:03:55.240 koji je 12 puta veći od Jadrana, bio bi dovoljan da uniti ekosustav 00:03:55.400 --> 00:04:01.320 u malom, zatvorenom Jadranu, te ubije turizam i ribarske industrije. 00:04:04.240 --> 00:04:09.000 Pogledajmo kakve ostale tehnologije koje se koriste prilikom buenja 00:04:09.160 --> 00:04:10.920 imaju utjecaje na okoli. 00:04:11.080 --> 00:04:14.760 Offshore operacije buenja stvaraju različite oblike onečićenja 00:04:14.920 --> 00:04:18.800 koje imaju značajne negativne učinke na morski i ostali divlji svijet. 00:04:18.959 --> 00:04:23.960 Gotovo u svakom koraku procesa postoji mogućnost za onečićenje. 00:04:24.120 --> 00:04:27.040 Krenimo s buenjem: Učinci isplake (buačkog mulja). 00:04:27.200 --> 00:04:30.520 Isplake uklanjaju krhotine koje dolaze s dna naftne buotine 00:04:30.680 --> 00:04:34.000 i pomau spriječiti erupcije, djelujući kao brtvilo. 00:04:34.160 --> 00:04:38.640 Isplake sadre otrovne metale, kao to su olovo, krom, cink, arsen, 00:04:38.800 --> 00:04:43.360 iva, kao i kancerogene poput benzina, radioaktivnih materijala 00:04:43.520 --> 00:04:47.120 i drugih onečićivača koji se isputaju u more. 00:04:48.400 --> 00:04:51.840 Postoje različite vrste isplaka koje se koriste pri naftnom buenju, 00:04:52.000 --> 00:04:55.520 ali sve od njih ispuaju kemikalije koje mogu utjecati na ivot mora. 00:04:55.680 --> 00:05:01.400 Bilo da su na bazi ulja ili na bazi vode, one sadre visoko toksične kemikalije. 00:05:01.560 --> 00:05:05.880 Jedna buačka platforma normalno ispusti vie od 19 tona isplake 00:05:06.040 --> 00:05:09.840 i metalnih krhotina u more, unutar svog vijeka trajanja. 00:05:10.320 --> 00:05:14.120 Za buačku aktivnost radi pridobivanja nafte i plina 00:05:14.280 --> 00:05:18.360 sumnja se da doprinosi povienim razinama ive u ribama. 00:05:18.520 --> 00:05:20.920 Pogledajmo učinke slojne vode. 00:05:21.080 --> 00:05:23.840 Slojna voda je tekućina zarobljena pod zemljom 00:05:24.000 --> 00:05:25.680 i prikupljena s naftom i plinom. 00:05:25.840 --> 00:05:30.240 Ona čini oko 20% otpada povezanog s offshore buenjem. 00:05:31.040 --> 00:05:36.160 Slojne vode uobičajeno imaju sadraj nafte od 30-40 čestica na milijun. 00:05:36.320 --> 00:05:38.360 Ostali učinci istraivanja. 00:05:38.520 --> 00:05:42.560 Ostali čimbenici također mogu utjecati na morski biljni i ivotinjski svijet. 00:05:42.720 --> 00:05:46.280 Offshore istraivanje uključuje ispaljivanje "zračnih topova" 00:05:46.440 --> 00:05:50.240 koji stvaraju seizmičke zvučne valove koji mogu ubiti ribe i druga morska bića, 00:05:50.400 --> 00:05:52.920 otetiti sposobnost sluha različitih morskih vrsta, 00:05:53.080 --> 00:05:55.400 i mogu dovesti do nasukavanja morskih sisavaca. 00:05:55.560 --> 00:05:58.920 Već smo vidjeli kako se neto od toga dogodilo u Hrvatskoj 00:05:59.080 --> 00:06:01.920 tijekom skoranjih seizmičkih istraivanja. 00:06:02.080 --> 00:06:06.760 Vano je napomenuti da se vie isplake i drugih fluida ispusti u more 00:06:06.920 --> 00:06:11.000 tijekom istraivačkog buenja nego u fazi eksploatacijskog buenja. 00:06:11.160 --> 00:06:14.040 Istraivačke buotine su općenito na većoj dubini, 00:06:14.200 --> 00:06:18.360 buenje se vri sporije, i buotine su veće u promjeru. 00:06:18.680 --> 00:06:21.640 Ostali učinci offshore naftnih platformi: 00:06:21.800 --> 00:06:25.600 One mogu privlačiti i ubijati morske ptice putem fizičkih kolizija, 00:06:25.760 --> 00:06:29.960 ili spaljivanjem u baklji platforme, te putem nafte koja istječe. 00:06:30.120 --> 00:06:33.160 Platforme uzrokuju navigacijske probleme 00:06:33.320 --> 00:06:36.600 i predstavljaju rizik za opasnosti od sudara. 00:06:36.760 --> 00:06:39.240 Baklje platformi proizvode crni ugljik 00:06:39.400 --> 00:06:43.000 koji doprinosi klimatskim promjenama i onečićenju zraka. 00:06:43.360 --> 00:06:47.560 Tu su i problemi s invazivnim vrstama 00:06:48.120 --> 00:06:53.360 koje moguće ne postoje na mjestu buenja, prije nego to ono započne. 00:06:53.760 --> 00:06:58.880 Reakcija faune morskog dna na onečićivače je pokazala da prati utvrđene obrasce 00:06:59.040 --> 00:07:02.920 po kojima je moguće velikobrojno obitavanje pojedinih vrsta 00:07:03.080 --> 00:07:07.360 blizu izvora onečićenja uslijed učinka organskog obogaćivanja, 00:07:07.520 --> 00:07:11.920 ili pak smanjen broj pojedinih vrsta u blizini instalacije. 00:07:14.120 --> 00:07:18.040 Razgovarajmo o neispravnim platformama. Među svim poduhvatima u svijetu 00:07:18.200 --> 00:07:22.080 offshore buenje moe se rangirati kao jedno od najrizičnijih ulaganja. 00:07:22.240 --> 00:07:24.320 Česti kvarovi su vrlo uobičajeni. 00:07:24.480 --> 00:07:29.560 Svjedoci smo nekoliko spektakularnih izlijevanja nafte u posljednjih 25 godina. 00:07:29.720 --> 00:07:34.080 Najveće je bilo katastrofa uslijed eksplozije Deepwater Horizon-a 00:07:34.240 --> 00:07:39.080 2010. godine koje je ispustilo oko 200 milijuna galona nafte u Meksički zaljev 00:07:39.240 --> 00:07:41.760 i do danas je kotalo 40 milijardi dolara 00:07:41.920 --> 00:07:45.600 da bi se očistile sve kontaminirane plae i obalne močvare. 00:07:45.760 --> 00:07:48.920 Izlijevanje je ubilo ptice, ribe, i morske sisavce, 00:07:49.080 --> 00:07:53.680 opustoilo rekreacijom i ribolovom temeljena gospodarstva u dravama Zaljeva. 00:07:53.840 --> 00:07:58.280 Međutim, veći utjecaj moguće je od kontinuiranih emisija 00:07:58.600 --> 00:08:03.520 od operacija na platformama na more, na morsko dno, i na zrak oko njih. 00:08:05.760 --> 00:08:08.480 Idemo odgovoriti na pitanje da li postoji 00:08:08.640 --> 00:08:13.960 bilo kakva razlika između istraivanja i eksploatacije nafte u odnosu na plin. 00:08:14.120 --> 00:08:18.240 Jednake buačke platforme se koriste pri buenju za naftu i za plin. 00:08:18.400 --> 00:08:20.480 Dovretak metodologija buotine 00:08:20.640 --> 00:08:24.240 razlikovat će se sukladno zahtjevima proizvodnog pogona. 00:08:24.400 --> 00:08:29.360 to se tiče utjecaja na okoli tijekom ispitivanja i istraivanja 00:08:29.520 --> 00:08:34.440 iz plinskih ili naftnih buotina, praktički ne postoji razlika. 00:08:34.600 --> 00:08:37.679 Većina naftnih buotina proizvede neto prirodnog plina 00:08:37.840 --> 00:08:42.400 a većina buotina plina proizvede poneto nafte i/ili kondenzata prirodnog plina. 00:08:42.559 --> 00:08:48.160 U većini svih slučajeva prirodni plin je nusproizvod proizvodnje nafte. 00:08:48.880 --> 00:08:54.120 Upravo kako i skidanje poklopca s bočice Coca-Cole proizvede i plin i tekućinu. 00:08:54.280 --> 00:08:56.720 Platforme za pridobivanje prirodnog plina 00:08:56.880 --> 00:09:00.080 imat će cjevovode do obale kojima će transportirati plin, 00:09:00.240 --> 00:09:04.760 budući da će količine koje će prikupljati biti dovoljne da bi bile profitabilne. 00:09:04.920 --> 00:09:09.080 U Jadranu ovo stvara jo jedan problem za okoli - cjevovodi. 00:09:09.240 --> 00:09:12.480 Osobito u srednjem i junom dijelu Jadrana 00:09:12.640 --> 00:09:17.640 bit će teko izgraditi cjevovode a isključivo plinsko istraivanje 00:09:17.800 --> 00:09:23.000 moglo bi biti jednako tetno kao i naftno istraivanje u slučaju Jadranskog mora. 00:09:24.400 --> 00:09:29.160 Ovim zaključujem moju prezentaciju. Hvala Vam puno i elim Vam ugodan dan.