Neki ljudi misle da postoji formula za TED govor: „Održi govor na okruglom, crvenom tepihu.“ „Ispričaj priču iz detinjstva.“ „Ogoli ličnu tajnu.“ „Završi sa inspirativnim pozivom na akciju.“ Ne. Ne treba tako razmišljati o TED govoru. U stvari, ako previše koristite te savete, ostavićete utisak klišea ili emotivnog manipulanta. Ali postoji jedna stvar, zajednička svim odličnim TED govorima, i želim da je podelim sa vama, jer sam tokom poslednjih 12 godina imao mesto u prvom redu odakle sam slušao stotine sjajnih TED govornika, kao što su ovi. Pomogao sam im da pripreme govore za glavni nastup i od njih sam direktno učio njihove tajne toga šta čini jedan odličan govor. I iako ovi govornici i njihove teme deluju potpuno različito, ipak imaju jedan zajednički sastojak. A to je ovo: vaš prvi zadatak kao govornika je da u um vaših slušalaca prebacite jedan izuzetan dar - čudnu i lepu stvar koju nazivamo idejom. Pokazaću vam šta mislim. Ovo je Hejli. Ona se sprema da ordži TED govor i iskreno, prestravljena je. (Video) Domaćin: Hejli van Dajk! (Aplauz) Tokom 18 minuta, 1 200 ljudi, od kojih se mnogi nikada nisu upoznali, shvatiće da njihovi mozgovi počinju da se sinhronizuju sa Hejlinim, ali i međusobno. Bukvalno počinju da ispoljavaju iste obrasce moždanih talasa. Ne mislim samo da doživljavaju ista osećanja. Nešto još čudesnije se dešava. Hejde da za trenutak pogledamo unutar Hejlinog mozga. Tu postoje milijarde neurona, međusobno povezanih u nerazmrsivi čvor. Pogledajte, baš ovde - nekoliko miliona njih povezani su međusobno na način koji predstavlja jednu ideju. Neverovatno, ovaj isti obrazac se u isto vreme stvara u umovima svih koji slušaju. Tako je; u samo nekoliko minuta, obrazac koji uključuje milione neurona teleportuje se u 1 200 umova, samo tako što ljudi slušaju jedan glas i gledaju jedno lice. No, čekajte, šta je uopšte ideja? Možete o njoj misliti kao o šemi informacija koja vam pomaže da razumete svet i upravljate njime. Ideje se javljaju u raznim oblicima i veličinama, od složenih i analitičkih do jednostavnih i estetskih. Evo nekih primera sa TED bine. Ser Ken Robinson - kreativnost je ključ budućnosti naše dece. (Video) Ser Ken Robinson: Moj argument je da je danas kreativnost jednako važna u obrazovanju kao pismenost, i trebalo bi da joj damo isti status. Kris Anderson: Elora Hardi - građevine od bambusa su prelepe. (Video) Elora Hardi: On raste svuda oko nas, čvrst je, elegantan, otporan na zemljotres. KA: Čimamanda Adiči - ljudi su više od samo jednog identiteta. (Video) Čimamanda Adiči: Pojedinačna priča stvara stereotipe, a problem sa stereotipima nije u tome što su neistiniti, nego što su nepotpuni. KA: Vaš um vrvi od ideja, ali ne nasumično. One su pažljivo međusobno povezane. Zajedno, formiraju neverovatno složenu strukturu koja čini vaš lični pogled na svet. To je operativni sistem vašeg mozga, način na koji upravljate svetom, i sagrađen je od miliona individualnih ideja. Na primer, ako je jedan delić vašeg pogleda na svet ideja da su mačići neodoljivi, onda ćete na ovo reagovati ovako. Međutim, ako je neki drugi deo vašeg pogleda na svet ideja da su leopardi opasni, onda ćete kad vidite ovo, reagovati malo drugačije. Dakle, prilično je očigledno zašto su važne ideje koje čine vaše viđenje sveta. Potrebno vam je da budu najsigurnije moguće - vodič, za zastrašujuć, ali divan svet. Sad, pogledi na svet različitih ljudi mogu se dramatično razlikovati. Na primer, kako vaše viđenje sveta reaguje nada vidite ovu sliku: (Video) Dalija Mogahed: Šta pomislite kad me pogledate? „Religiozna žena“, „stručnjak“, možda čak i „sestra“? Ili „ugnjetavana“, „ispranog mozga“, „terorista“? KA: Kakav god da je vaš odgovor, postoje milioni ljudi koji bi reagovali veoma različito. Zato su ideje zaista važne. Ako se dobro prenesu, imaju sposobnost da zauvek promene nečije mišljenje o svetu i uobliče njihove postupke, kako sada, tako i u budućnosti. Ideje su najmoćnija sila koja oblikuje kulturu ljudi. Ako prihvatite da vam je, kao govorniku, najvažniji zadatak da izgradite ideju unutar umova vaše publike, evo četiri saveta za pristupanje tom zadatku: prvo, ograničite svoj govor samo na jednu veliku ideju. Ideje su složene stvari; morate da smanjite sadržaj kako biste se usredsredili na jednu ideju koja vam je najvažnija, i kako biste imali šansu da tu jednu stvar adekvatno objasnite. Morate je staviti u kontekst, dati primere, učiniti je opipljivom. Dakle, odaberite jednu ideju i neka ona bude nit koja prožima ceo vaš govor, tako da sve što kažete na neki način vodi nazad do nje. Drugo, dajte svojim slušaocima razlog da im bude stalo. Pre nego što počnete da izgrađujete nešto u umovima svoje publike, morate dobiti njihovu dozvolu da vas prime. A glavni alat da postignete to? Radoznalost. Pokrenite radoznalost kod svoje publike. Koristite zanimljiva, provokativna pitanja da biste otkrili zašto nešto nema smisla i potrebno je objasniti ga. Ako u nečijem pogledu na svet otkrijete nepovezanost, oni će imati potrebu da premoste taj jaz u znanju. Kad jednom pokrenete tu želju, biće mnogo lakše da počnete da gradite svoju ideju. Treće, gradite svoju ideju, deo po deo, iz koncepata koje publika već razume. Koristite moć jezika da spojite koncepte koji već postoje u umovima vaših slušalaca - ali ne svog jezika, njihovog jezika. Krenite sa mesta na kom se oni nalaze. Govornici često zaboravljaju da su mnogi termini sa kojima žive potpuno nepoznati njihovoj publici. Metafore mogu odigrati značajnu ulogu u uklapanju delova slagalice, jer otkrivaju željeni oblik, zasnovan na ideji koju slušalac već razume. Na primer, kad je Dženifer Kan želela da objasni neverovatnu novu biotehnologiju, CRISPR, rekla je: „To je kao da, po prvi put, imate računar za obradu DNK. CRISPR van omogućava da veoma lako sečete i lepite genetske informacije.“ Tako slikovito objašnjenje dovodi do zadovoljavajućeg „aha“ trenutka kad klikne na svoje mesto u našem mozgu. Stoga je važno da svoj govor testirate na svojim prijateljima, da otkrijete koji delovi ih zbunjuju. Četvrto, ovo je poslednji savet: neka vaša ideja bude vredna širenja. To znači da postavite sebi pitanje: „Kome ova ideja koristi?“ Budite iskreni u svom odgovoru. Ako ideja služi samo vama ili vašoj organizaciji, onda, žao mi je, verovatno nije vredna širenja. Publika će vas prozreti. Međutim, ako verujete da ta ideja ima potencijala da nekome ulepša dan, da nekome na bolje promeni shvatanje ili inspiriše nekoga da nešto uradi drugačije, onda imate ključni sastojak za zaista dobar govor, koji može biti dar svima nama.