WEBVTT

00:00:07.315 --> 00:00:13.196
Četiri su sata ujutro i 
veliki je ispit za osam sati,

00:00:13.196 --> 00:00:15.827
uz koji moraš naučiti i recital.

00:00:15.827 --> 00:00:21.888
Učiš i sviraš već danima, ali i dalje se
ne osjećaš spremno ni za jedno od toga.

00:00:21.888 --> 00:00:23.321
Pa što možeš učiniti?

00:00:23.321 --> 00:00:25.320
U redu, možeš 
popiti još jednu šalicu kave

00:00:25.320 --> 00:00:28.078
i provesti još nekoliko 
sati štrebajući i vježbajući,

00:00:28.078 --> 00:00:30.004
ali vjerovao ili ne,

00:00:30.004 --> 00:00:33.482
možda bi bilo bolje da 
zatvoriš knjige i odložiš instrument

00:00:33.482 --> 00:00:35.817
te odeš spavati.

NOTE Paragraph

00:00:35.817 --> 00:00:38.176
Spavanje zauzima 
gotovo trećinu naših života,

00:00:38.176 --> 00:00:42.931
ali mnogi od nas obraćaju 
začuđujuće malo pažnje i brige za to.

00:00:42.931 --> 00:00:46.730
Ovo zanemarivanje često je
rezultat velikog nerazumijevanja.

00:00:46.730 --> 00:00:48.639
Spavanje nije gubitak vremena

00:00:48.639 --> 00:00:52.329
ili samo način odmora
kad je sav naš bitan posao završen.

00:00:52.329 --> 00:00:54.337
Umjesto toga, ono je kritična funkcija

00:00:54.337 --> 00:00:58.757
tijekom koje naše tijelo uravnotežuje
i regulira svoje vitalne sustave,

00:00:58.757 --> 00:01:00.210
utječući na disanje

00:01:00.210 --> 00:01:05.875
i regulirajući sve, počevši od 
cirkulacije do rasta i imunosnog odgovora.

NOTE Paragraph

00:01:05.875 --> 00:01:10.528
To je odlično, ali o tome se možeš
brinuti nakon ovog ispita, nije li tako?

00:01:10.528 --> 00:01:12.436
Pa, ne tako brzo.

00:01:12.436 --> 00:01:15.473
Ispostavilo se da je spavanje
također presudno za tvoj mozak

00:01:15.473 --> 00:01:18.173
s petinom krvi koja
cirkulira tvojim tijelom,

00:01:18.173 --> 00:01:20.853
a usmjerava se prema 
mozgu kako toneš u san.

00:01:20.853 --> 00:01:23.460
I ono što se događa
u tvome mozgu dok spavaš

00:01:23.460 --> 00:01:26.271
intenzivno je aktivan period obnove

00:01:26.271 --> 00:01:29.359
koja je presudna u tome na koji 
način funkcionira naše pamćenje.

NOTE Paragraph

00:01:29.359 --> 00:01:30.356
Na prvi pogled,

00:01:30.356 --> 00:01:34.255
naša sposobnost pamćenja stvari 
ne čini se uopće pretjerano dojmljiva.

00:01:34.255 --> 00:01:37.038
Psiholog iz 19. stoljeća Herman Ebbinghaus

00:01:37.038 --> 00:01:40.913
dokazao je da normalno
zaboravljamo 40% novih informacija

00:01:40.913 --> 00:01:43.394
unutar prvih dvadeset minuta,

00:01:43.394 --> 00:01:47.134
a taj je fenomen
poznat kao krivulja zaboravljanja.

NOTE Paragraph

00:01:47.134 --> 00:01:50.735
Ali ovaj gubitak može se
spriječiti konsolidacijom pamćenja,

00:01:50.735 --> 00:01:53.289
procesom kojim se informacija prebacuje

00:01:53.289 --> 00:01:58.903
iz našeg prolaznog kratkoročnog
pamćenja u trajnije dugoročno pamćenje.

NOTE Paragraph

00:01:58.903 --> 00:02:02.623
Ova konsolidacija pojavljuje se
uz pomoć bitnog dijela mozga

00:02:02.623 --> 00:02:05.340
poznatog kao hipokampus.

00:02:05.340 --> 00:02:07.360
Njegovu ulogu u dugoročnom pamćenju

00:02:07.360 --> 00:02:11.368
demonstrirala je 1950-ih Brenda Milner

00:02:11.368 --> 00:02:14.656
u svojem istraživanju
s pacijentom poznatim kao H. M.

00:02:14.656 --> 00:02:16.955
Nakon što mu je odstranjen hipokampus,

00:02:16.955 --> 00:02:21.323
sposobnost H. M.-a da stvara
kratkotrajna pamćenja je oštećena,

00:02:21.323 --> 00:02:25.888
ali mogao je naučiti 
fizičke zadatke ponavljanjem.

00:02:25.888 --> 00:02:27.719
Zbog odstranjenja njegova hipokampusa,

00:02:27.719 --> 00:02:32.064
sposobnost H. M.-a da stvara
dugoročna pamćenja isto je bila oštećena.

00:02:32.064 --> 00:02:34.437
Ono što je ovaj slučaj 
otkrio, među ostalim,

00:02:34.437 --> 00:02:37.359
jest da je hipokampus posebno uključen

00:02:37.359 --> 00:02:41.902
u konsolidaciju
dugoročnog deklarativnog pamćenja,

00:02:41.902 --> 00:02:45.316
kao što su činjenice i pojmovi
koje moraš naučiti za ispit,

00:02:45.316 --> 00:02:47.125
za razliku od proceduralnog pamćenja,

00:02:47.125 --> 00:02:51.568
kao što su pokreti prstiju
koje moraš savladati za taj recital.

NOTE Paragraph

00:02:51.568 --> 00:02:55.394
Milnerini nalazi, zajedno
s radom Erica Kandela iz 90-ih,

00:02:55.394 --> 00:03:00.746
pružili su nam trenutni model
načina na koji proces konsolidacije radi.

00:03:00.746 --> 00:03:02.798
Senzorni podaci u početku se prepisuju

00:03:02.798 --> 00:03:06.862
i privremeno pohranjuju
u neuronima kao kratkoročno pamćenje.

00:03:06.862 --> 00:03:09.624
Od toga, oni putuju do hipokampusa

00:03:09.624 --> 00:03:12.970
koji jača i povećava
neurone u tom kortikalnom području.

00:03:12.970 --> 00:03:15.369
Zahvaljujući fenomenu neuroplastičnosti,

00:03:15.369 --> 00:03:20.341
stvaraju se novi sinaptički završeci
omogućujući nove veze među neuronima

00:03:20.341 --> 00:03:22.184
i jačanje neuronske mreže

00:03:22.184 --> 00:03:25.744
gdje se informacija vraća 
u obliku dugoročnog pamćenja.

NOTE Paragraph

00:03:25.744 --> 00:03:28.801
I, zašto onda pamtimo
neke stvari, a druge ne?

00:03:28.801 --> 00:03:30.689
Pa, postoji nekoliko načina utjecanja

00:03:30.689 --> 00:03:34.120
na opseg i učinkovitost pamćenja.

00:03:34.120 --> 00:03:38.435
Na primjer, sjećanja stvorena
u vrijeme pojačanih emocija

00:03:38.435 --> 00:03:39.470
ili pak stresa

00:03:39.470 --> 00:03:44.727
bit će bolje zapamćena 
zbog povezanosti hipokampusa i emocija.

00:03:44.727 --> 00:03:48.723
Ali jedan značajan faktor koji
doprinosi konsolidaciji pamćenja je,

00:03:48.723 --> 00:03:49.891
pogađate,

00:03:49.891 --> 00:03:51.878
dobar noćni san.

NOTE Paragraph

00:03:51.878 --> 00:03:54.214
Spavanje se sastoji od četiri faze,

00:03:54.214 --> 00:03:56.952
od kojih su najdublje
poznate kao sporovalno spavanje

00:03:56.952 --> 00:03:59.228
i brzi pokreti očiju.

00:03:59.228 --> 00:04:02.387
EEG uređaj, prateći 
ljude tijekom ovih faza,

00:04:02.387 --> 00:04:04.377
pokazao je električne impulse

00:04:04.377 --> 00:04:09.496
koji se kreću između moždanog
debla, hipokampusa, talamusa i korteksa,

00:04:09.496 --> 00:04:13.528
koji služe kao relejne 
stanice formacije pamćenja.

00:04:13.528 --> 00:04:17.101
I pokazalo se da različite faze sna
pomažu konsolidaciji

00:04:17.101 --> 00:04:19.108
različitih tipova sjećanja.

NOTE Paragraph

00:04:19.108 --> 00:04:22.557
Tijekom non-REM sporovalnog sna,

00:04:22.557 --> 00:04:26.125
deklarativno pamćenje
enkodira se u trajno skladište

00:04:26.125 --> 00:04:29.282
u prednji dio hipokampusa.

00:04:29.282 --> 00:04:32.794
Kroz neprekidnu komunikaciju
između korteksa i hipokampusa,

00:04:32.794 --> 00:04:35.497
tada se opetovano reaktivira,

00:04:35.497 --> 00:04:40.708
potičući njegovu postupnu preraspodjelu
u dugoročno skladištenje u korteksu.

00:04:40.708 --> 00:04:44.884
REM faza sna, s druge strane, sa
svojom sličnošću s fazom budnosti mozga,

00:04:44.884 --> 00:04:48.474
povezana je s konsolidacijom
proceduralnog pamćenja.

00:04:48.474 --> 00:04:50.305
Tako na temelju istraživanja

00:04:50.305 --> 00:04:53.533
odlazak na spavanje tri 
sata nakon pamćenja svojih formula

00:04:53.533 --> 00:04:58.515
i jedan sat nakon 
vježbanja ljestvica bio bi idealan.

NOTE Paragraph

00:04:58.515 --> 00:05:01.017
Pa nadajmo se da
sada vidiš kako preskačući san

00:05:01.017 --> 00:05:03.292
ne samo da štetiš svome zdravlju,

00:05:03.292 --> 00:05:05.071
nego je također manje vjerojatno

00:05:05.071 --> 00:05:08.850
da ćeš zadržati to znanje
i vježbe od prethodne noći,

00:05:08.850 --> 00:05:13.273
što sve potvrđuje 
mudrost fraze "Prespavaj!"

00:05:13.273 --> 00:05:15.847
Kad razmisliš o unutarnjoj obnovi

00:05:15.847 --> 00:05:19.366
i stvaranju novih veza
koje se odvijaju dok drijemaš,

00:05:19.366 --> 00:05:21.284
možeš zaključiti da će te dobar san

00:05:21.284 --> 00:05:25.093
buditi svako jutro
s novim i poboljšanim mozgom

00:05:25.093 --> 00:05:27.587
koji je spreman 
suočiti se s novim izazovima.