WEBVTT 00:00:00.000 --> 00:00:03.299 Hajdemo dalje istražiti crtanje. 00:00:03.299 --> 00:00:05.270 Šta još možemo napraviti pored pravougaonika? 00:00:05.270 --> 00:00:07.716 Pa možemo da napravimo elipsu koristeći reč ellipse, 00:00:07.716 --> 00:00:09.966 što je još jedna komanda koju kompjuter zna. 00:00:09.966 --> 00:00:13.205 Imamo posebnu reč u programiranju za reč komande (instrukcije). 00:00:13.205 --> 00:00:15.071 Zvaćemo ih funkcije. 00:00:15.071 --> 00:00:18.050 Ja ću od sada koristiti reč funkcija što znači komanda. 00:00:18.050 --> 00:00:20.836 Krenimo, napišite funkciju ellipse, 00:00:20.836 --> 00:00:23.370 i onda zagrade i tačka zapeta. 00:00:23.370 --> 00:00:24.605 Ne radi! 00:00:24.605 --> 00:00:27.438 Imamo ovu poruku što govori o parametrima, šta god da je to. 00:00:27.438 --> 00:00:29.050 Jel možete da vidite šta nam nedostaje, 00:00:29.050 --> 00:00:31.132 u poređenju sa ovim što smo napisali za pravougaonik? 00:00:31.132 --> 00:00:33.717 Kada samo napišemo ellipse, nismo rekli brojeve, kao što smo uradili kod pravougaonika. 00:00:33.717 --> 00:00:37.550 Ovi brojevi se zovu parametri - 00:00:37.550 --> 00:00:42.799 i kada stavimo parametre u funkciju, oni kontrolišu kako se funkicja ponaša. 00:00:42.799 --> 00:00:48.800 Bez parametra, program ne zna gde vi želite vasu elipsu, 00:00:48.800 --> 00:00:50.671 ili koliko veliku da napravi. 00:00:50.671 --> 00:00:52.800 Sada ta poruka o grešci ima viče smisla. 00:00:52.800 --> 00:00:54.717 Hajdemo dalje napišite četiri parametra, 00:00:54.717 --> 00:01:01.037 što kontrolišu koliko daleko, koliko dole, koliko široko, i koliko visoko želimo da bude ta elipsa. 00:01:01.037 --> 00:01:03.771 Kao i pre, možemo se zabavljati i pomerati okolo - 00:01:03.771 --> 00:01:08.205 čak napraviti da raste ili se smanji. 00:01:08.205 --> 00:01:11.633 U redu, sada kad smo videli osnovno, hajde da probamo da napravimo veliku elipsu - 00:01:11.633 --> 00:01:14.132 tačno u sredini slike. 00:01:14.132 --> 00:01:17.505 Prvo pitanje koje možete imati je, a gde je sredina? 00:01:17.505 --> 00:01:20.299 Da ponovimo, imamo gore levo, 0 - 00:01:20.299 --> 00:01:26.050 - desno je 400, i dole je isto 400. 00:01:26.050 --> 00:01:34.536 Ako hoćemo da pronađemo sredinu, razmislimo, pola od 400 popreko, i pola od 400 dole - 200, 200. 00:01:34.536 --> 00:01:37.104 Hajmo da to uradimo. 00:01:37.104 --> 00:01:41.606 Napisaćemo našu funkciju ellipse, ubaciti parametre, i napraviti prilično veliku. 00:01:41.606 --> 00:01:43.670 Evo je! 00:01:43.670 --> 00:01:46.382 Zabave radi, hajde da tu stavimo i pravougaonik. 00:01:46.382 --> 00:01:50.216 Kažimo rect 200, 200 isto i malo manji. 00:01:50.216 --> 00:01:53.205 Hm, ovo je prilično interesantno. 00:01:53.205 --> 00:01:55.383 Šta nam ovaj mali eksperiment pokazuje? 00:01:55.383 --> 00:02:01.938 Pa, možemo videti da 200, 200 tačka pokazuje gde da stavimo centar ellipse. 00:02:01.938 --> 00:02:09.604 Za pravougaonik je drugačije - 200,200 govori gde da stavimo gornji levi ćošak od pravougaonika. 00:02:09.604 --> 00:02:14.132 To je vrlo bitno zapamtiti kad pokušavamo da postavimo oblike. 00:02:14.132 --> 00:02:17.605 Dobro, hajmo sada dalje na jednostavne linije. 00:02:17.605 --> 00:02:20.838 Ime te funkcije će da bude line. 00:02:20.838 --> 00:02:22.883 Možemo opet ubaciti četiri parametra - 00:02:22.883 --> 00:02:28.406 ali linija nema oblik kao pravougaonik, pa šta onda ovi brojevi predstavljaju? 00:02:28.406 --> 00:02:35.217 Prvi i drugi parametar, kao i pre, kažu gde će popreko i uzduž linija da počne. 00:02:35.217 --> 00:02:46.382 Poslednja dva parametra određuju koliko će daleko popreko i uzdužno linija da završi. 00:02:46.382 --> 00:02:52.799 Sad kad razmemo kako to radi, hajde da pogledamo nešto što se u početku čini čudno. 00:02:52.799 --> 00:02:57.272 Šta će se desiti ako započnem pravougaonik u gornjem levom uglu? 00:02:57.272 --> 00:03:04.551 I onda napravim jako veliki? 00:03:04.551 --> 00:03:08.037 Čak možemo da napravimo i ovoliko veliki, ali to je malo preveliko, ja mislim. 00:03:08.037 --> 00:03:12.170 Vidimo da polako počinje da prekriva ellipsu. 00:03:12.170 --> 00:03:15.170 U stvari može potpuno da nestane. 00:03:15.170 --> 00:03:18.383 Sada se mi kao pitamo gde je nestala. 00:03:18.383 --> 00:03:21.672 Program crta oblike po redu. 00:03:21.672 --> 00:03:26.536 Prvo ellipsa, pa pravougaonik preko, i onda linija. 00:03:26.536 --> 00:03:31.102 Tako da je ellipsa jos uvek tu - samo je ispod kako ste mogli da vidite. 00:03:31.102 --> 00:03:33.300 Ovo je važno zapamtiti. 00:03:33.300 --> 00:03:36.838 Šta bi se desilo da smo prvo nacrtali liniju? 00:03:36.838 --> 00:03:39.050 Mi je ne bi videli, zar ne? 00:03:39.050 --> 00:03:42.050 Vi možete to da uradite u vašem progarmu, 00:03:42.050 --> 00:03:45.383 Činjenica je da je linija tu, samo je trenutno sakrivenao. 00:03:45.383 --> 00:03:50.550 Istovremeno i sa ellipsom i sa pravougaonikom. 00:03:50.550 --> 00:03:59.272 Mi možemo da utičemo koji će oblici biti nacrtani iznad drugih ako promenimo raspored kojim ih napišemo. 00:03:59.272 --> 00:04:03.603 Sada bih samo da napomenem nekoliko tehničkih reči pre nego što završimo. 00:04:03.603 --> 00:04:09.550 Možda ste naučili u matematici, možemo koristiti X da označimo koliko popreko želimo - 00:04:09.550 --> 00:04:12.048 i slovo Y što znači koliko daleko na dole želimo (uzdužno). 00:04:12.048 --> 00:04:14.371 Dok se ne naviknete to može da bude malo čudno, 00:04:14.371 --> 00:04:19.967 ali je mnogo lakse tako nego nego da svaki put kažete koliko popreko i koliko na dole. 00:04:19.967 --> 00:04:23.906 Na primer, prva dva parametra za našu elipsu kažu 00:04:23.906 --> 00:04:29.438 da X treba da bude 200 a Y treba da bude 229. 00:04:29.438 --> 00:04:34.572 Eto, isto kao da kažete koliko popreko i koliko na dole. 00:04:34.572 --> 00:04:37.704 Sledeće pitanje koje možeta da imate je, 00:04:37.704 --> 00:04:40.104 koje merne jedinice koristimo svo vreme? 00:04:40.104 --> 00:04:43.203 Jel mi kažemo 200 centimetara, 200 inča, 200 milja? 00:04:43.203 --> 00:04:48.967 Mi koristimo jedinice zvane pixels (pikseli), a to je mala tačka na vašem ekranu. 00:04:48.967 --> 00:04:52.716 Ova slika je 400 pixels čiroka - 00:04:52.716 --> 00:05:01.300 zato uvek kažemo da je gornji levi ugao 0, a ovde 400, zato što je to 400 pixels. 00:05:01.300 --> 00:05:07.670 Slično tome, kad kažemo 200, to u stvari znači 200 pixels, verovatno ste shvatili. 00:05:07.670 --> 00:05:13.437 Fantastično. Sada znate funkcije rect, line, i ellipse, i njihove parametre. 00:05:13.437 --> 00:05:17.000 Pokrili smo dosta toga, nastavite da istražujete, i uskoro ćete naučiti!