Više od 100,000 tona
kofeina konzumirano je
u svijetu svake godine.
To je ekvivalent težini
14 Eiffelovih tornjeva.
Većina kofeina unešena je
u kavi i čaju,
no on se nalazi i u nekim sokovima,
čokoladi,
kofeinskim tabletama,
čak i u nekim bezkofeinskim pićima.
Zbog kofeina se osjećamo oprezno,
usredotočeno, sretno i energično,
čak i ako se nismo dovoljno naspavali.
No može nam povisiti krvni tlak,
a zbog njega se možemo osjećati anksiozno.
To je najšire upotrebljavana droga
na svijetu.
Kako nas onda drži budnima?
Kofein se razvio u biljkama
u kojima služi nekim svrhama.
U velikim dozama, na primjer u lišću
i sjemenkama određenih vrsta,
otrovan je za kukce.
Ipak, kad ga unose u manjim dozama,
kao u nektaru,
može im pomoći zapamtiti
cvijeće koje će ponovno posjetiti.
U ljudskom tijelu kofein se ponaša
kao stimulans središnjeg živčanog sustava
Drži nas budnima tako što zaustavlja
ključnu molekulu za izazivanje sna,
tvar koja se zove adenozin.
Tvoje tijelo treba stalnu zalihu energije
koju dobiva razgradnjom ATP-a,
molekule bogate energijom.
U tom procesu
otpušta adenozin,
glavnu sastavnicu ATP-a.
Neuroni u tvom mozgu imaju receptore
baš za tu molekulu.
Kad adenozin uđe u te receptore,
započinje lanac biokemijskih reakcija
koje uzrokuju sporije djelovanje neurona
i usporavaju otpuštanje važnih
signalizirajućih molekula.
Drugim riječima, pospan si.
Kofein je takozvani
antagonist receptora za adenozin.
On otkazuje proces
usporavanja tvojih neurona
blokiranjem receptora za adenozin.
Kofein i adenozin imaju sličnu
molekularnu strukturu,
dovoljno sličnu da se kofein može
ugurati u receptore za adenozin,
ali ne toliko da bi ih i aktivirao.
Ukratko,
adenozin je inhibitor tvojih neurona.
Kofein usporava samog inhibitora,
usput te stimulirajući.
Kofein ti može i pojačati
pozitivne osjećaje.
U nekim su neuronima
receptori za adenozin
povezani s receptorima druge molekule:
dopamina.
Jedna od uloga dopamina u mozgu
je proizvodnja osjećaja zadovoljstva.
Kad se adenozin spoji
s jednim od tih receptora,
otežava ulazak dopamina u svoje mjesto,
prekidajući njegov posao
podizanja raspoloženja.
No kad kofein zauzme mjesto adenozinu,
više nema isti učinak,
i dopamin može ući.
Postoje dokazi da učinci kofeina
na receptore za adenozin i dopamin
mogu imati i dugotrajne prednosti,
poput smanjenja rizika
Parkinsonove i Alzheimerove bolesti,
te nekih vrsta raka.
Kofein može i povećati mogućnost
tijela da sagorijeva mast.
I doista, neke
sportske organizacije vjeruju
da kofein sportašima daje prednost,
pa su postavili granice
njegova konzumiranja.
Od 1972. do 2004.,
Olimpijci su morali imati
određenu koncentraciju kofeina u krvi
kako bi se natjecali.
Naravno, nisu svi učinci kofeina
tako korisni.
Možda se zbog njega
osjećaš bolje i opreznije,
no može ti povećati brzinu otkucaja srca
i krvni tlak,
uzrokovati pojačano mokrenje ili proljev,
te pridonijeti nesanici i anksioznosti.
Čak i hrana i pića
koji sadrže kofein
imaju utjecaj na tvoje tijelo
koji se mora uzeti u obzir.
Tvoj se mozak može prilagoditi
redovnom unošenju kofeina.
Ako su ti receptori za adenozin
neprestano začepljeni,
tvoje će tijelo proizvesti nove.
Tako, čak i s kofeinom,
adenozin može obaviti svoj posao
i signalizirati mozgu da se isključi.
Zato trebaš unositi
sve više i više kofeina
kako bi se osjećao jednako usredotočeno.
Nastaje sve više receptora za adenozin
koje treba začepiti.
Ako onda iznenada prestaneš
unositi kofein,
možeš doživjeti neugodne
simptome povlačenja
S puno receptora
i bez ikakve konkurencije,
adenozin će raditi prekovremeno,
što će uzrokovati simptome
poput glavobolje,
umora,
i depresivnih raspoloženja.
Ipak, za par će dana dodatni
receptori za adenozin nestati,
tvoje će se tijelo ponovno prilagoditi,
i osjećat ćeš se budno
i usredotočeno kao i prije,
čak i bez doze
najpopularnijeg stimulansa na svijetu.