WEBVTT 00:00:00.872 --> 00:00:03.125 Ovu šumu je napravio čovek. 00:00:03.880 --> 00:00:07.097 Može se prostirati hekatirima zemlje, 00:00:07.121 --> 00:00:09.613 a može stati i u mali prostor, 00:00:10.387 --> 00:00:13.125 veličine dvorišta. 00:00:15.327 --> 00:00:18.546 Sve ove šume stare su dve godine. 00:00:19.298 --> 00:00:22.413 Imam šumu u svom dvorištu. 00:00:23.036 --> 00:00:24.985 Privlači veliki biodiverzitet. NOTE Paragraph 00:00:25.582 --> 00:00:29.558 (Zvuk ptice) NOTE Paragraph 00:00:30.229 --> 00:00:31.774 S ovim se budim svakog jutra, 00:00:31.798 --> 00:00:33.297 kao Diznijeva princeza. NOTE Paragraph 00:00:33.321 --> 00:00:34.718 (Smeh) NOTE Paragraph 00:00:35.164 --> 00:00:36.370 Ja sam preduzetnik 00:00:36.394 --> 00:00:40.774 i profesionalno se bavim uzgojem ovih šuma. 00:00:40.798 --> 00:00:42.722 Pomogli smo fabrikama, 00:00:42.746 --> 00:00:43.903 farmama, 00:00:43.927 --> 00:00:45.085 školama, 00:00:46.287 --> 00:00:47.442 domaćinstvima, 00:00:48.306 --> 00:00:49.482 hotelima, 00:00:50.273 --> 00:00:51.629 zgradama, 00:00:52.891 --> 00:00:54.131 parkovima, 00:00:54.854 --> 00:00:56.197 čak i zoo-vrtu 00:00:56.221 --> 00:00:57.730 da imaju jednu ovakvu šumu. 00:00:58.715 --> 00:01:03.009 Šuma nije izolovano parče zemlje na kojoj životinje zajedno žive. 00:01:04.035 --> 00:01:09.575 Šuma može da bude ključni deo urbanog postojanja. 00:01:10.212 --> 00:01:11.546 Za mene je šuma 00:01:11.570 --> 00:01:15.067 mesto s toliko puno drveća da jednostavno ne možeš kroz nju proći. 00:01:15.540 --> 00:01:18.037 Nebitno je da li su velike ili male. NOTE Paragraph 00:01:19.046 --> 00:01:22.429 Veliki deo Zemlje gde danas živimo bio je pod šumama. 00:01:22.453 --> 00:01:24.486 To je bilo pre uplitanja ljudi. 00:01:24.865 --> 00:01:27.153 Onda smo izgradili gradove u tim šumama, 00:01:27.177 --> 00:01:28.677 kao na primer Sao Paulo, 00:01:28.701 --> 00:01:31.470 zaboravljajući da i mi pripadamo prirodi 00:01:31.494 --> 00:01:35.244 kao i 8,4 miliona drugih vrsta na planeti. 00:01:36.215 --> 00:01:39.643 Naše stanište prestalo je biti naše prirodno stanište. 00:01:40.190 --> 00:01:42.192 Ali ne i za neke od nas. 00:01:42.647 --> 00:01:46.242 Nekoliko ljudi i ja danas profesionalno gajimo šume, 00:01:46.266 --> 00:01:48.073 bilo gde na svetu. NOTE Paragraph 00:01:49.368 --> 00:01:51.234 Industrijski sam inženjer. 00:01:51.258 --> 00:01:53.430 Bavim se pravljenjem automobila. 00:01:54.078 --> 00:01:56.254 Na prethodnom poslu u Tojoti 00:01:56.278 --> 00:02:00.346 naučio sam kako da pretvorim prirodne resurse u proizvod. 00:02:01.125 --> 00:02:02.307 Daću vam primer, 00:02:02.331 --> 00:02:04.982 uzeli bismo biljni sok brazilskog kaučukovca, 00:02:05.006 --> 00:02:06.665 pretvorili bi ga u sirovi kaučuk 00:02:06.689 --> 00:02:09.394 i od toga bi napravili proizvod – gumu. 00:02:09.418 --> 00:02:12.412 Ali ovi proizvodi nikad neće ponovo postati prirodni resurs. 00:02:13.272 --> 00:02:16.245 Odvajamo elemente iz prirode i pretvaramo ih 00:02:16.269 --> 00:02:19.505 u nešto što se ne može vratiti u početno stanje. 00:02:19.529 --> 00:02:21.246 To je industrijska proizvodnja. NOTE Paragraph 00:02:22.025 --> 00:02:25.487 S druge strane, priroda funkcioniše potpuno suprotno. 00:02:25.910 --> 00:02:29.895 Prirodni sistem proizvodi tako što spaja elemente, 00:02:29.919 --> 00:02:31.274 atom po atom. 00:02:32.336 --> 00:02:37.051 Svaki prirodni proizvod može ponovo postati prirodni resurs. 00:02:38.343 --> 00:02:41.285 To sam naučio 00:02:41.309 --> 00:02:44.347 kad sam zasadio šumu u svom dvorištu. 00:02:44.371 --> 00:02:47.647 To je bio prvi put da sam nešto uradio zajedno s prirodom, 00:02:47.671 --> 00:02:49.137 a ne protiv nje. 00:02:49.894 --> 00:02:51.070 Od tad smo zasadili 00:02:51.094 --> 00:02:56.143 75 takvih šuma u 25 gradova širom sveta. 00:02:57.678 --> 00:02:59.800 Svaki put kad radimo na novoj lokaciji 00:02:59.824 --> 00:03:04.568 naučimo da se svaki element potreban za šumu 00:03:04.592 --> 00:03:06.642 nalazi svuda oko nas. 00:03:06.666 --> 00:03:09.347 Ove elemente samo treba spojiti 00:03:09.371 --> 00:03:11.332 i dopustiti da ih priroda preuzme. NOTE Paragraph 00:03:13.100 --> 00:03:16.101 Počinjemo sa zemljištem kad sadimo šumu. 00:03:16.125 --> 00:03:18.565 Opipavamo, dodirujemo ga, čak ga i probamo 00:03:18.589 --> 00:03:21.057 da bismo odredili koja svojstva mu fale. 00:03:21.680 --> 00:03:24.722 Zemljište koje se sastoji od sitnih supstanci jeste kompaktno, 00:03:24.746 --> 00:03:27.149 toliko kompaktno da voda ne može da prodre u njega. 00:03:28.188 --> 00:03:32.636 Pomešamo ga s domaćom biomasom dostupnoj na toj lokaciji 00:03:32.660 --> 00:03:35.187 i s njom zemljište postaje propustljivo. 00:03:37.040 --> 00:03:39.016 Onda može upiti vodu. 00:03:39.359 --> 00:03:43.858 Ako zemljište ne može da zadrži vodu, 00:03:43.882 --> 00:03:45.557 dodaćemo još biomase, 00:03:45.581 --> 00:03:48.855 vodoupijajućeg materijala, kao što je treset ili bagas 00:03:48.879 --> 00:03:52.727 da bi zemljište zadržalo vodu i ostalo vlažno. NOTE Paragraph 00:03:53.680 --> 00:03:58.298 Da bi rasle, biljkama je potrebna voda, sunce i hrana. 00:03:59.047 --> 00:04:01.783 Šta se desi ako zemljište nema hrane? 00:04:02.383 --> 00:04:04.709 Ne dodajemo hranu direktno u zemljište. 00:04:04.733 --> 00:04:06.345 Tako bi se radilo u industriji. 00:04:06.369 --> 00:04:07.795 To je protivno prirodi. 00:04:07.819 --> 00:04:10.903 Umesto toga zemljištu dodajemo mikroorganizme. 00:04:10.927 --> 00:04:14.236 Oni prirodno proizvode hranu u zemljištu. 00:04:14.886 --> 00:04:17.475 Hrane se biomasom, koju smo dodali zemljištu, 00:04:17.499 --> 00:04:20.198 oni je samo jedu i razmnožavaju se. 00:04:20.222 --> 00:04:22.173 Kako njihov broj raste, 00:04:22.197 --> 00:04:23.745 zemljište počinje da diše. 00:04:23.769 --> 00:04:25.162 Oživljava. NOTE Paragraph 00:04:26.215 --> 00:04:28.842 Istražujemo koje biljke rastu na određenom mestu. 00:04:28.866 --> 00:04:30.947 Kako odlučujemo šta je domaće, a šta ne? 00:04:31.473 --> 00:04:35.931 Sve što je nastalo pre uplitanja ljudi jeste domaće. 00:04:35.955 --> 00:04:37.344 To je jednostavno pravilo. 00:04:37.949 --> 00:04:41.794 Pretražujemo nacionalne parkove 00:04:42.470 --> 00:04:45.024 da bismo pronašli poslednje ostatke prirodne šume. 00:04:46.689 --> 00:04:49.690 Pretražujemo svete šumarke 00:04:49.714 --> 00:04:52.605 ili svete šume koje se nalaze oko hramova. 00:04:52.973 --> 00:04:55.252 Ako ništa ne pronađemo, 00:04:55.276 --> 00:04:56.800 odemo u muzeje 00:04:56.824 --> 00:05:02.047 da bismo našli seme ili drvo koje već odavno tamo postoji. 00:05:02.547 --> 00:05:08.044 Pregledamo stare slike, pesme i književnost tog mesta 00:05:08.068 --> 00:05:10.601 da bismo odredili koje biljke tamo rastu. NOTE Paragraph 00:05:11.217 --> 00:05:12.563 Kad saznamo za drveće, 00:05:12.587 --> 00:05:14.505 delimo ga u četiri grupe: 00:05:14.529 --> 00:05:17.936 žbunje, nisko drveće, drveće i krošnje. 00:05:18.475 --> 00:05:20.992 Određujemo razmeru svake grupe 00:05:21.016 --> 00:05:25.720 i onda odlučujemo o procentu svake vrste drveta u grupi. 00:05:26.506 --> 00:05:28.339 Ako sadimo šumu s voćem, 00:05:28.363 --> 00:05:31.422 procenat drveća s plodovima je veći. 00:05:31.446 --> 00:05:33.612 Može se zasaditi šuma s cvećem, 00:05:34.145 --> 00:05:37.572 šuma koja privlači puno ptica ili pčela, 00:05:38.026 --> 00:05:42.085 ali i domaća, divlja, zimzelena šuma. NOTE Paragraph 00:05:43.560 --> 00:05:46.529 Sakupljamo seme i od njega dobijamo sadnice. 00:05:47.011 --> 00:05:49.975 Ne sadimo drveće koje pripada istoj grupi 00:05:49.999 --> 00:05:51.849 jedno pored drugog. 00:05:51.873 --> 00:05:55.200 U suprotnom, kad porastu, boriće se za isto mesto na vrhu. 00:05:55.224 --> 00:05:57.784 Sadnice sadimo blizu jedne drugih. 00:05:58.548 --> 00:06:01.613 Debeo sloj đubriva je na površini 00:06:01.637 --> 00:06:04.205 tako da kad je napolju vruće zemljište bude vlažno. 00:06:04.605 --> 00:06:06.317 Kad zahladni, 00:06:06.341 --> 00:06:09.558 inje se sakuplja samo na đubrivu, 00:06:09.582 --> 00:06:12.991 a zemljište i dalje diše, iako je napolju ledeno. 00:06:13.497 --> 00:06:16.666 Zemljište je veoma mekano, 00:06:16.690 --> 00:06:20.184 toliko mekano da korenje može lako da prodre kroz njega 00:06:20.208 --> 00:06:21.358 za kratko vreme. NOTE Paragraph 00:06:22.064 --> 00:06:24.549 Na početku šuma kao da ne raste, 00:06:24.573 --> 00:06:26.391 ali raste ispod površine. 00:06:26.746 --> 00:06:28.207 Tokom prva tri meseca 00:06:28.231 --> 00:06:30.158 korenje raste u dubinu od jednog metra. 00:06:30.736 --> 00:06:32.620 Korenje stvara mrežu, 00:06:32.644 --> 00:06:34.373 koja čvrsto drži zemljište. 00:06:34.397 --> 00:06:37.993 Mikrobi i gljive žive na ovoj mreži od korenja. 00:06:38.706 --> 00:06:42.293 Ako hrana nije dostupna u blizini drveta, 00:06:42.317 --> 00:06:45.177 ovi mikrobi dostavljaju drvetu hranu. 00:06:45.754 --> 00:06:47.478 Kad pada kiša, 00:06:47.502 --> 00:06:48.662 kao magijom, 00:06:48.686 --> 00:06:50.549 pečurke se pojave tokom noći. 00:06:50.573 --> 00:06:53.778 To znači da zemljište ispod njih ima zdravu mrežu gljiva. NOTE Paragraph 00:06:54.663 --> 00:06:56.930 Kad korenje sazri, 00:06:56.954 --> 00:06:59.119 šuma počinje da raste na površini. 00:06:59.835 --> 00:07:04.202 Dokle god ona raste, zalivamo je. 00:07:04.226 --> 00:07:08.017 Zalivamo je sledeće dve-tri godine. 00:07:08.752 --> 00:07:13.808 Cilj nam je da sva voda i hranljivo zemljište budu dostupni šumi, 00:07:13.832 --> 00:07:16.516 pa čupamo korov. 00:07:16.971 --> 00:07:20.289 Kako šuma raste, ona zaustavlja svetlost. 00:07:20.801 --> 00:07:23.247 Na kraju šuma postaje toliko gusta 00:07:23.271 --> 00:07:25.505 da sunce ne može da dopre na zemlju. 00:07:25.902 --> 00:07:29.364 Korov više ne raste jer je i njemu potrebna svetlost. NOTE Paragraph 00:07:30.044 --> 00:07:31.323 U ovoj fazi 00:07:31.347 --> 00:07:34.544 nijedna kapljica vode koja padne u šumu 00:07:34.568 --> 00:07:36.925 neće ispariti u atmosferu. 00:07:37.327 --> 00:07:40.415 Ove guste šume kondenzuju vlažan vazduh 00:07:40.439 --> 00:07:42.210 i zadržavaju vlažnost. 00:07:42.712 --> 00:07:46.865 Postepeno smanjujemo šumu i više je ne zalivamo. 00:07:47.340 --> 00:07:48.858 Čak i bez vode 00:07:48.882 --> 00:07:52.928 zemlja u šumi je vlažna, a nekad bude i mračno. 00:07:53.970 --> 00:07:57.370 Sad, kad i jedan list padne na zemlju, 00:07:57.394 --> 00:07:59.545 odmah počinje da truli. 00:08:00.317 --> 00:08:03.503 Ova trula biomasa stvara humus, 00:08:03.527 --> 00:08:05.029 a to je hrana za šumu. 00:08:05.530 --> 00:08:07.209 Kako šuma raste, 00:08:07.233 --> 00:08:08.903 sve više lišća pada na zemlju, 00:08:08.927 --> 00:08:10.959 a to znači da ima više humusa 00:08:10.983 --> 00:08:14.221 i da ima više hrane za još veći rast šume. 00:08:14.245 --> 00:08:16.978 I ova šuma nastavlja da sve brže raste. NOTE Paragraph 00:08:18.053 --> 00:08:19.469 Kad porastu, 00:08:19.493 --> 00:08:23.683 ove šume se iznova regenerišu, 00:08:23.707 --> 00:08:25.281 verovatno u nedogled. 00:08:26.209 --> 00:08:28.655 Za ovakvu prirodnu šumu 00:08:28.679 --> 00:08:31.350 najbolje je da se ne uređuje. 00:08:32.493 --> 00:08:34.284 Ona postaje jedna mala džungla. NOTE Paragraph 00:08:34.308 --> 00:08:35.523 (Smeh) NOTE Paragraph 00:08:36.663 --> 00:08:39.206 Šuma raste kao jedna zajednica. 00:08:39.627 --> 00:08:40.945 Ako se isto drveće, 00:08:40.969 --> 00:08:42.246 iste vrste, 00:08:42.270 --> 00:08:44.508 zasadi nezavisno jedno od drugog, 00:08:44.532 --> 00:08:46.479 šuma ne bi tako brzo rasla. 00:08:46.503 --> 00:08:50.687 Ovako mi stvorimo šumu staru sto godina 00:08:50.711 --> 00:08:52.020 za samo jednu deceniju. NOTE Paragraph 00:08:52.044 --> 00:08:53.198 Mnogo vam hvala. NOTE Paragraph 00:08:53.222 --> 00:08:58.796 (Aplauz)