Dan je vreo i upravo ste ispili nekoliko čaša vode naiskap, jednu za drugom. Iza naglog nagona koji se javlja stoje dva organa u obliku zrna pasulja koja funkcionišu kao fino podešeni unutrašnji senzori. Oni drže u ravnoteži količinu tečnosti u vašem telu, otkrivaju otpadne materije u krvi i znaju kada da luče vitamine, minerale i hormone koji su vam potrebni da biste preživeli. Pozdravite svoje bubrege. Glavna uloga ovih organa je da se otarase otpadnih proizvoda i pretvore ih u mokraću. Osam litara krvi u telu prolazi kroz bubrege između 20 i 25 puta dnevno, što znači da ovi organi ukupno filtriraju oko 180 litara svakih 24 časa. Sastojci u vašoj krvi stalno se menjaju dok unosite hranu i piće, što objašnjava zašto bubrezi moraju stalno da budu u pripravnosti. Krv ulazi u svaki bubreg kroz arterije koje se granaju i granaju dok ne postanu sićušni sudovi koji se prepliću sa posebnim unutrašnjim modulima koji se nazivaju nefronima. U svakom bubregu, milion ovih nefrona čini moćnu mrežu filtera i senzora koja pažljivo filtrira krv. Ovde možemo videti koliko je prefinjen i precizan ovaj unutrašnji sistem. Kako bi filtrirao krv, svaki nefron koristi dve moćne alatke: strukturu nalik grudvici, zvanu glomerulus i dugačku vrpčastu cevčicu poput slamke. Glomerulus funkcioniše kao sito i kroz cevčicu propušta samo neke sastojke, poput vitamina i minerala. Posao ovog suda je onda da otkrije da li je bilo koji od tih sastojaka potreban telu. Ukoliko jeste, ponovo se apsorbuje u količini koja je telu potrebna, tako da ponovo može da cirkuliše kroz krv. Ali krv ne nosi samo korisne sastojke. Ona sadrži i otpadni materijal. A nefroni moraju da smisle šta sa njime da urade. Cevčice osete sastojke koji nisu potrebni telu, poput uree, koji ostaju nakon razbijanja proteina, i prusmeravaju ih u obliku mokraće van bubrega i kroz dva duga kanala koji se nazivaju uretrima. Cevčice prazne svoj sadržaj u bešiku i zauvek vas oslobađaju tog otpada. U toj mokraći ima i vode. Ukoliko buberzi otkriju da je ima previše u vašoj krvi, kao na primer kada naiskap popijete nekoliko čaša odjednom, oni šalju višak tečnosti ka bešici kako bi se ona izbacila. Sa druge strane, kada je nivo vode u krvi nizak, bubrezi vraćaju jedan njen deo nazad u krvni sistem, što znači da u mokraću dospe manje vode. Zbog ovoga je mokraća žuća kada ne unosite dovoljno vode. Kontrolisanjem vode, vaši bubrezi dovode nivoe tečnosti u telu u ravnotežu. Ali ovaj čin finog balansiranja nije jedina veština bubrega. Ovi organi imaju moć da aktiviraju vitamin D kako bi se lučio hormon renin koji podiže krvni pritisak i drugi hormon zvani eritropoietin koji povećava proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Bez bubrega, naše telesne tečnosti bi se otele kontroli. Svaki put kada bismo jeli, naša krv dobila bi dozu nepročišćenih sastojaka. Ubrzo bi gomilanje otpada preopteretilo naše sisteme i skončali bismo. Pored toga što čini da stvari teku glatko, svaki bubreg nas i drži u životu. Srećom po nas, posedujemo dva ovakva magična zrna pasulja.