Ima jedan glumac koji se zove Dastin Hofman. Pre mnogo godina, snimio je film za koji su neki od vas možda čuli, a zove se Diplomac. Dve su ključne scene u tom filmu. Prva je scena zavođenja. Neću govoriti o tome večeras. (Smeh) U drugoj sceni, stariji tip ga izvodi do bazena i kao mladi diplomac fakulteta, stariji tip izgovara jednu reč, samo jednu reč. I naravno, svi vi znate koja je to reč. To je "plastika" (Smeh) Jedini problem ovde je to što je to bio potpuno pogrešan savet. (Smeh) Reći ću vam zašto je bio pogrešan. Reč je trebala biti "silicijum". A trebala je biti silicijum jer su osnovni patenti za poluprovodnike tada već bili izrađeni, već su bili podneti, i tada su ih već počeli praviti. Izgradnja Silicijumske doline je bila u toku 1967. godine kad je ovaj film izašao. Godinu dana nakon što je film izašao, osnovan je Intel. Da je diplomac čuo pravu reč, možda bi bio na sceni sa - pa, ne znam - možda sa ovom dvojicom. (Smeh) Dok razmišljate o tome, hajde da vidimo kakav bismo savet dali, a da naš sledeći diplomac ne postane putujući trgovac. (Smeh) Dakle u 2015. kakav biste vi savet dali kada biste odveli nekog diplomca do bazena i rekli jednu stvar, samo jednu stvar? MIslim da bi odgovor bio "životni kod". Šta je "životni kod"? To su razni načini na koje možemo da programiramo život. Dakle, umesto programiranja kompjutera koristimo stvari za programiranje virusa ili retrovirusa ili proteina ili DNK ili RNK ili biljaka ili životinja ili čitavog niza raznih bića. I dok razmišljate o ovoj neverovatnoj moći da naterate život da radi ono što vi hoćete, ono što je isprogramiran da uradi, ovim mi, u stvari, uzimamo ono što radimo hiljadama godina, a to je uzgoj, promena, mešanje, sparivanje različitih oblika života, i ubrzavamo sve to. I to nije ništa novo. Ova obična gorušica je tako modifikovana da ako je promenite na jedan način, dobijete brokoli. A ako je promenite na drugi način, dobijate kelj. A ako je promenite na treći način, dobijate karfiol. Kad odete na te prirodne, organske pijace, vi, u stvari, odlazite na mesto gde ljudi već dugo vremena menjaju životni kod biljaka. Razlika danas, uzmimo u potpunosti politički neutralan termin - [Inteligentni dizajn] (Smeh) Počinjemo da primenjujemo inteligentni dizajn. To znači da umesto da ovo radimo nasumično, i pratimo šta se događa kroz više generacija mi umećemo određene gene, mi umećemo određene proteine, i menjamo životni kod sa jasno određenim ciljem. I to nam omogućava da ubrzamo odvijanje ovih procesa. Daću vam jedan primer. Neki od vas možda povremeno pomisle na seks. U neku ruku, uzimamo zdravo za gotovo to kako smo promenili seks. Dakle, mislimo da je potpuno normalno i prirodno menjati ga. Ono što se vremenom dogodilo sa seksom jeste - normalno, seks jednako beba, na kraju. Ali ne u današnjem svetu. seks plus pilule jenako je nema bebe. (Smeh) I opet, mislimo da je to potpuno normalno i prirodno, ali nije bilo tako većim delom istorije čovečanstva. I nije tako kod životinja. Ovo nam daje kontrolu, pa seks postaje odvojen od začeća. I dok razmišljate o posledicama toga, igrali smo se i ovim stvarima koje su nešto naprednije, poput umetnosti. Ne u smislu slikarstva i vajarstva, već u smislu novih reproduktivnih tehnologija. Pa, šta su nove reproduktivne tehnologije? Nove reproduktivne tehnologije su stvari poput veštačke oplodnje. A kad se radi veštačka oplodnja, postoje dobri razlozi za to. Ponekad je jednostavno nemoguće začeti na drugi način. Ali kada se to radi, razdvajaju se seks, začeće, beba. Ne samo da ste preuzeli kontrolu nad tim kad ćete imati bebu, već ste razdvojili i kada i gde će beba biti oplođena. Dakle, razdvojili ste bebu od tela, od čina. I dok razmišljate o drugim stvarima koje radimo, razmislite o blizancima. Možete zamrnuti spermu, i jajne ćelije, zamrznutu oplođenu jajnu ćeliju. A šta to znači? To je dobro ako imate rak. Ako treba da idete na hemoterapiju ili zračenje, i tako čuvate ove stvari. Ne ozračite ih. Ali ako ih možete sačuvati, i možete zamrznuti, i možete imati surogat majku, to znači da ste razdvojili seks i vreme. To znači da možete imati blizance kroz pedeset godina? (Smeh) Kroz sto godina? Dvesto godina? Ovo su tri zaista temeljne promene koje nisu stvar budućnsti. Sve ovo danas uzimamo zdravo za gotovo. Dakle, ispada da je promena životnog koda supermoć. To postaje izuzetno moćan način da menjamo viruse, menjamo biljke, menjamo životinje, možda čak i da evoluiramo same sebe. To je nešto o čemu Stiv Galans i ja razmišljamo već neko vreme. Hajde da rizikujemo. Kao i svaka moćna tehnologija, kao struja, kao auto, kao kompjuteri, ove stvari se potencijalno mogu zloupotrebiti. A to plaši mnoge ljude. Primenom ovih tehnologija, možete pretvoriti ljude u čudovišta. Sećate se grčkog mita u kom su izmešane životinje? U nekim od ovih tretmana vam zapravo promene krvnu grupu. Ili stavljaju muške ćelije u žensko telo i obrnuto, što zvuči potpuno zastrašujuće dok ne shvatite, razlog zbog kog se to radi jeste zamena koštane srži prilikom lečenja raka. Dakle, uzimanjem tuđe koštane srži, možda menjate neke izvorne aspekte sebe, ali takođe spasavate i svoj život. I dok razmišljate o ovome, evo nešto što se desilo pre dvadeset godina. Ovo je Ema Ot. Nedavno je upisala fakultet. Studira računovodstvo. Bavila se s dva univerzitetska sporta. Bila je student generacije. I to nije naročito neobično, osim što je ona prvo ljudsko biće sa tri roditelja. Zašto? Imala je smrtonosnu mitohondrijalnu bolest koju je možda nasledila. Pa, kad uzmete DNK treće osobe i stavite je tamo, vi spasavate ljudske živote. Ali takođe sprovodite genetički inženjering, što znači da će njena deca, ako ih bude imala, biti spasena i neće prolaziti kroz to. I njihova deca će biti spasena, i njihovi unuci će biti spaseni, i to se prenosi dalje. Ovo čini ljude nervoznim. Pre dvadeset godina, razne institucije su rekle, zašto ovo ne bismo izučavali neko vreme? Postoje rizici kad se rade određene stvari i postoje rizici kad se one ne rade, jer ima nekoliko desetina ljudi koji su spaseni ovom tehnologijom, i onda smo razmišljali o tome narednih dvadeset godina. Dok razmišljamo o tome, dok zastajemo da kažemo: "Hej, možda bi trebalo duže da izučavamo, možda treba da uradimo ovo, a možda da uradimo ono", Delovanje ima svoje posledice, a i nedelovanje ima posledice. Kao lečenje smrtonosnih bolesti, što je potpuno neprirodno. Normalno je i prirodno da ljudi budu gnevni zbog masovnih epidemija dečje paralize, malih boginja, tuberkuloze. Kada ubrizgavamo vakcine u ljude, mi stavljamo neprirodne stvari u njihova tela jer mislimo da prednosti pretežu nad rizicima. Zato što smo napravili neprirodne biljke, neprirodne životinje možemo da nahranimo sedam milijardi ljudi. Možemo da radimo stvari poput stvaranja novih oblika života. I stvaranje novih oblika života, opet, zvuči užasno zastrašujuće i strašno uznemirujuće, dok ne shvatite da ti životni oblici žive na vašem trpezarijskom stolu. Ono cveće što imate na trpezarijskom stolu - nema mnogo toga prirodnog u njima, jer ljudi uzgajaju cveće kako bi napravili ovu boju, ovu veličinu, da traje nedelju dana. Svojim bližnjim obično ne poklanjate poljsko cveće jer ne traje baš dugo. Svim ovim se Darvin okreće naglavačke. Tokom četiri milijarde godina sve što je živelo i umiralo zavisilo je od dva principa: na prirodnoj selekciji i nasumičnoj mutaciji Sve što je živelo i umiralo, što je bilo ustrojeno, sada je okrenuto naglavačke. I tako smo stvorili paralelni evolutivni sistem gde primenjujemo neprirodnu selekciju i nenasumičnu mutaciju. Da objasnim ove stvari. Ovo je prirodna selekcija. Ovo je neprirodna selekcija. (Smeh) Ono što se događa sa ovim stvarima jeste, počeli smo da gajimo vukove pre više hiljada godina, u centralnoj Aziji, da bismo stvorili pse. A onda smo počeli da ih pretvaramo u velike pse, pa u male pse. Ako uzmete jednu od čivava koje viđate na kesama Hermesa na Petoj aveniji, i pustite je u afričku ravnicu, videćete prirodnu selekciju na delu. (Smeh) Malo je stvari koje su neprirodnije od polja kukuruza. Nikad, ni po jednom scenariju, nećete proći kroz prašumu i videti istu biljku kako raste u pravilnim redovima, u isto vreme, gde ništa drugo ne živi. Radom na polju kukuruza birate šta će živeti, a šta umreti. I to radite kroz neprirodnu selekciju. Isto je sa poljem pšenice, isto je s pirinčanim poljem. Isto je s gradovima. Isto je s predgrađima. U stvari, polovina zemljine površine je uređena na neprirodan način tako da ono što tu živi i što umire je ono što mi želimo, i zato nemamo grizlije koji se šetaju centrom Menhetna. Šta kažete na ovu nasumičnu mutaciju? Ovo je nasumična mutacija. Ovo je Antonio Alfonseka. Inaće je poznat kao Hobotnica, njegov nadimak. On je bio Bacač godine, 2000. Imao je nasumičnu mutaciju koja mu je dala šest prstiju na obe ruke, što je veoma korisno ako ste bacač. (Smeh) A nenasumična mutacija? Nenasumična mutacija je pivo. Vino. Jogurt. Koliko ste puta hodali kroz šumu i našli potpuno prirodan sir? Ili potpuno prirodan jogurt? Dakle, ovakve stvari pravimo. Zanimljivo je da sve više saznajemo o svemu ovom. Pronašli smo jedan od najmoćnijih instrumenata za izmenu gena, CRISPR, u jogurtu. I kako menjamo ćelije, proizvodimo osam od deset glavnih farmaceutskih proizvoda, uključujući i ono što koristite za artritis, najprodavaniji lek, Humira. Dakle, ovaj životni kod je stvarno supermoćan. To je način programiranja stvari i ne postoji ništa što će nas promeniti više od ovog životnog koda. I dok razmišljate o životnom kodu, hajde da razmislimo o pet principa, kojima treba da se rukovodimo i voleo bih da mi date još. Princip broj jedan: moramo preuzeti odgovornost za sve ovo. Razlog zbog kog moramo preuzeti odgovornost je to što je to naša briga. Ovo nisu nasumične mutacije. To je ono što radimo, što biramo. To nije: "Eto, desilo se". Nije se nasumično desilo. Nije nam se desilo tuđom odlukom. Mi modifikujemo ove stvari. to je pravilo koje glasi: ako pokvariš nešto, ti si odgovoran. Princip broj dva: moramo prepoznati i veličati raznolikost u ovim stvarima. Postojale su najmanje 33 verzije hominida koje su hodale po zemlji. Većina njih je izumrla, osim nas. Normalno i prirodno stanje na planeti podrazumeva različite verzije ljudi koje žive u isto vreme, zato mnogi od nas imaju ponešto od Neandertalca u sebi Neki od nas imaju ponešto od Denisova u sebi. A neki u Vašingtonu ga imaju mnogo više. (Smeh) Princip broj tri: moramo poštovati izbore drugih ljudi. Neki ljudi će odlučiti da se nikad ne izmene. Neki će odlučiti da izmene sve. Neki će odlučiti da izmene biljke, ali ne životinje. Neki će odlučiti da izmene sebe. Neki će odlučiti da evoluiraju sebe. Različitost nije loša stvar. jer, iako ljude smatramo veoma različitim, toliko smo se približili izumiranju da svi mi potičemo od iste afričke majke, a posledica toga je da kod 55 afričkih šimpanzi ima više genetske različitosti, nego kod sedam milijardi ljudi. Princip broj četiri: treba da uzmemo otprilike četvrtinu zemlje i dozvolimo Darvinu da vlada tamo. Teritorija se ne mora graničiti, ne mora sva biti povezana. Treba da se nalazi i u okeanima, i na kopnu. Ne treba mi da donosimo svaku evolutivnu odluku na ovoj planeti. Želimo da se naš evolutivni sistem razvija. Želimo da se Darvinov evolutivni sistem razvija. I stvarno je izuzetno važno da se ova dva sistema razvijaju pararelno a ne da nadvladaju evoluciju. (Aplauz) Poslednja stvar koju ću reći. Ovo je najuzbudljivija avantura u kojoj ljudska bića učestvuju Ovo je najveća super moć koju su ljudi ikad imali. Bio bi zločin da ne učestvujete u tome zato što je se plašite, zato što se skrivate od nje. Možete učestvovati u etici. Možete učestvovati u politici. Možete učestvovati u biznisu. Možete razmišljati o tome kuda ide medicina. kuda ide industrija, kuda ćemo odvesti svet. Za sve nas bi bio zločin da ne budemo svesni da kada nam neko pokaže bazen i kaže jednu stvar, samo jednu stvar da ne slušamo ako je ta stvar "životni kod". Mnogo vam hvala. (Aplauz)